Cijene sirove nafte nastavile su rasti i ovog tjedna, uz male izglede za promjenu trenda dok se rat na Bliskom istoku širi, a želja za mirnim rješenjem slabi, sve uz istovremeno smanjenje globalnih zaliha nafte. Terminski ugovori za sirovu naftu Brent kreću se blizu 108 dolara po barelu, dok su cijene na fizičkom tržištu u Europi još i više, pa je referentna cijena Brenta dosegla oko 122 dolara po barelu, pokazuju podaci LSEG-a. Inflacija polako raste. Strahovi od recesije ponovno su prisutni, možda je samo pitanje vremena. Saudijska Arabija srezala je isporuke nafte za Europu zbog štete na naftovodu koji je zaobilazio Hormuz.
Cijene dizela u Sjedinjenim Državama porasle su za oko 60 % od kraja veljače dosegnuvši rekordnu razinu od 6 dolara po galonu (1,37 eura po litri), što je potaknulo strahove od recesije. Ipak, list je dodao kako nema mnogo dokaza da se ta inflacija cijena goriva prelijeva na šire tržište, s baznom inflacijom od 2,4 % za kolovoz. Cijene goriva u Njemačkoj naglo su porasle sredinom rujna 2026., iznad 2,5 eura po litri, dok je stopa inflacije u kolovozu dosegnula 2,9 posto.
Prema podacima Eurostata za sredinu godine gospodarstvo eurozone ostvarilo je skroman tromjesečni rast od 0,4%, dok je u cijeloj Europskoj uniji zabilježen rast od 0,5%, čime je izbjegnuta tehnička recesija. Hrvatska bilježi pozitivan gospodarski niz koji traje već 22 kvartala zaredom, no prva polovica godine donijela je vidljivo kočenje rasta. Dobri turistički rezultati unose optimizam, a tu su i socijalni transferi, međutim ekonomisti upozoravaju da plaće više ne smiju rasti jer generiraju inflaciju. Istodobno, Hrvatska ima najviši PDV na gorivo od 25%, tako da država dobro zarađuje na poskupljenjima pa subvencionira gorivo prijevoznicima.
Postupno prelijevanje troška
Specifičnost inflacije troškova energije i širih kretanja cijena jest u tome da se prelijevanje na druge sektore odvija postupno. Tvrtke znaju da nije mudro odjednom prebaciti dodatne troškove energije na kupce. Ipak, s vremenom će to morati učiniti kako bi opstale. Središnje banke trenutno pomno prate situaciju.
Izgledi da će Federalne rezerve ovog tjedna podići kamatne stope znatno su porasli, prema pisanju lista The National, koji navodi da oko 90 % trgovaca obuhvaćenih anketom CME grupe očekuje povećanje od 25 baznih bodova.
I Europska središnja banka postaje zabrinuta - prošlog je tjedna najavila povećanje kamatnih stopa za 25 baznih bodova, uz obrazloženje da „sukob na Bliskom istoku i dalje stvara inflacijske pritiske, a očekuje se da će inflacija još dugo ostati znatno iznad ciljane razine”.
Predsjednica ESB-a posebno je spomenula razlike u cijenama između sirove nafte i naftnih derivata (tzv. crack spread) te cijene goriva, opisavši taj segment gospodarstva kao onaj koji je donedavno bio nevažan, a sada je dospio u središte pozornosti. „Da sam s vama prije šest mjeseci razgovarala o rafinerijskim maržama, ne bismo znali o čemu zapravo govorimo”, rekla je prošlog tjedna Christine Lagarde, kako prenosi Bloomberg. „Sada, bilo da to nazivamo crack spreadom ili rafinerijskom maržom za tekuća goriva, svi znamo o čemu je riječ.”
Možda još uvijek nema razloga za paniku, jer mnoge tvrtke štite se od rasta cijena nafte osiguravanjem opskrbe po unaprijed dogovorenoj fiksnoj cijeni. Ipak, to je tek privremena utjeha: ponuda se i dalje smanjuje, a ugovori o zaštiti od promjene cijena (hedging) nisu trajni, pa će sljedeći krug takvih aranžmana uključivati znatno više cijene – a taj će se trošak morati prenijeti na kupce.
