Udjel obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u Europskoj uniji dosegao je 23 posto u 2022. godini. U usporedbi s 2021., radi se o povećanju od 1,1 postotnog boda, objavio je statistički ured EU-a Eurostat.
Među članicama EU-a prednjači Švedska u kojoj je dvije trećine (66 posto) bruto konačne potrošnje energije u 2022. otpadalo na obnovljive izvore. Ta se država ponajprije oslanjala na hidroenergiju, vjetroenergiju, kruta i tekuća biogoriva te dizalice topline.
Zatim, slijede Finska s udjelom od 47,9 posto i koja se također oslanja na hidroelektrane, vjetroelektrane i kruta biogoriva, te Latvija (43,3 posto) koja je uglavnom ovisila o hidroelektranama.
Udjel obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u Danskoj je iznosio 41,6 posto, a slijedi ju Estonija s 38,5 posto. Te dvije zemlje većinu obnovljivih izvora dobivaju iz vjetroelektrana i čvrstih biogoriva. Portugal s udjelom od 34,7 posto se oslanjao na kruta biogoriva, vjetar, hidroenergiju i dizalice topline, dok je Austrija (33,8 posto) koristila uglavnom hidroenergiju i kruta biogoriva.
S druge pak strane, javlja Eurostat, najniži udjeli obnovljivih izvora zabilježeni su u Irskoj (13,1 posto), na Malti (13,4 posto) te u Belgiji (13,8 posto) i Luksemburgu (14,4 posto).
Udjel obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u Hrvatskoj je iznosio 29,4 posto te se ona tako nalazi iznad prosjeka EU-a.
Na koncu, valja naglasiti kako je 17 od 27 članica EU-a prijavilo udjele ispod spomenutog europskog prosjeka od 23 posto.
