Europska komisija je zatražila informacije u sklopu preliminarne revizije mogućih poremećaja tržišta od strane kineskih proizvođača vjetroturbina u pet zemalja Europske unije, potez koji je Kina nazvala "diskriminirajućim". Šefica EU za tržišno natjecanje Margrethe Vestager rekla da Komisija istražuje uvjete za razvoj vjetroparkova u Španjolskoj, Grčkoj, Francuskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, ne dajući dodatne pojedinosti o tome zašto su te zemlje posebno istaknute. Kineski proizvodni kapaciteti su ogromni, čak 60% globalnih, dok proizvodni kapacitet Europe i SAD-a iznosi 19% odnosno 9%. Kina je lani izvezla 1,42 mlrd. USD vrijednik turbina i komponenti u Europsku uniju.
Oko 2,6 GW vjetroturbina kineske proizvodnje trenutačno je instalirano ili se planira postaviti u Europi, uključujući Britaniju, prema lobističkoj skupini Green Power Denmark. Ukupni kapacitet proizvodnje vjetra u EU iznosio je 221 GW prošle godine, prema statistici Komisije. Europa je samo prošle godine instalirala 18,3 GW nove snage vjetroelektrana, a 27 zemalja EU-a instaliralo je 16,2 GW od toga, prema podacima WindEuropea.
Ponuda kineskih vjetroturbina za EU projekte relativno je mala, a europskim tržištem još uvijek dominiraju domaći igrači kao što su Vestas, Enercon, Nordex i Siemens Gamesa. Top tri u EU Vestas, General Electric i Siemens Energy 2022. imali su 26,7 GW narudžbi, dok je kineski top tri (Goldwind, Envision i Mingyang) imao 55,3 GW narudžbi, pokazuju podaci konzalting tvrtke Enerdata. Kina je u protekle četiri godine izbacila i 426 novihh modela vjetroturbina, dok je izvan Kine na tržište pušteno tek 29 novih modela.
Tko su glavni kineski igrači
Međutim, višak kapaciteta na kineskom tržištu doveo je do većeg izvoza u inozemstvo, kineske turbine su jeftinije od onih proizvedenih u Europi, a proizvođači nude atraktivna odgođena plaćanja, tvrde izvori iz industrije.
Glavni kineski "igrači" na tom polju u Europi su Goldwind, Envision, MingYang, Shangai Electric, Sinovel i Zheijang Windley. Te tvrtke uključeni su u projekte EU-a, koji nisu samo u zemljama koje je istaknula istraga Komisije, već i u Italiji, Hrvatskoj i Švedskoj, kao i zemljama koje nisu članice EU-a, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Ukrajini i Turskoj.
Prema industrijskoj grupi WindEurope, većina ima instalirana postrojenja na kopnu. Usredotočujući se na zemlje koje je istaknula Komisija, one koje su u radu već uključuju šest u Francuskoj, jednu u Bugarskoj, jednu u Rumunjskoj i tri u Grčkoj. U izgradnji su i dva vjetroparka u Francuskoj, piše Reuters.
VE Senj, projekt je kinseke tvrtke Norinco koja je inače jedan od glavnih svjetskih proizvođača oružja, a operator je vjetroelektrane snage 156 MW, najveće u Hrvatskoj, s opremom Shangai Electrica. Elektrana se prostire na 65 četvornih kilometara na području Brinja i Senja, s projeciranom proizvodnjom 530 mil. kWh.
Investicija je bila vrijedna 200 mil. eura, a na 'daljinskom' otvorenju 2021. bio je i premijer Plenković. Forbes je u siječnju objavio da vjetroelektrana - koja je u konstantnom radu - i dalje ne uspijeva dobiti uporabnu dozvolu zbog buke, što je potvrdilo i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPUGDI). Forbes je naveo da je 2022. tvrtka koja upravlja projektom imala prihod od 100 mil. eura i dobit od 61,4 mil. eura, a na pitanja o uporabnoj dozvoli nisu odgovorili, baš kao što i MPUGDI nije odgovorio koliko dugo objekt može biti u probnom radu.
