Globalnim okvirom za bioraznolikost postavljen je cilj zaštite najmanje 30 posto kopna i mora do 2030. godine. Ažuriranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora povećava se udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 posto do konca desetljeća. Članice EU-a trebale bi nastojati postići udio od 45 posto.
Mogu li ta dva cilja - očuvanje prirode i energetska tranzicija - ići ruku pod ruku? Je li moguće izgraditi energetsku infrastrukturu koja neće štetiti prirodi?
"Idealno bi bilo vidjeti dobro strateško planiranje koje stavlja obnovu prirode i energetsku tranziciju na istu razinu. I to bi trebalo činiti koristeći znanstvene metode kao što je kartiranje osjetljivosti uz uključivanje svih relevantnih dionika. Problem je što smo to sve već trebali napraviti i sad se pokušavamo ukrcati na vlak koji je već prošao. Više nemamo 10 godina za planiranje pa da tek tada započnemo s izgradnjom, već moramo djelovati brzo i osigurati da istodobno ulažemo u prirodu i u energiju", istaknuo je Ariel Brunner, direktor svjetske mreže za zaštitu prirode BirdLife za Europu i Središnju Aziju na okruglom stolu 'Davanje prioriteta infrastrukturi za obnovljivu energiju koja je sigurna za prirodu' koji je održan prošli tjedan u Zagrebu.
Karta osjetljivosti
Okupljeni stručnjaci s područja očuvanja prirode i razvoja obnovljivih izvora naglasili su tom prilikom da je potrebno dobro planiranje razvoja i kartiranje osjetljivosti, zadržavanje visokog standarda razvoja, transparentnost i uključivanje dionika te sustavno prikupljanje podataka o prisutnosti osjetljivih i ugroženih vrsta, priopćila je udruga BIOM.
Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) Gabrijela Šestani, načelnica Sektora za prirodu Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, kazala je kako je Europski zeleni plan, ako se uzmu u obzir trenutačno stanje okoliša u EU-u, enormno ambiciozan sa stajališta djelatnosti očuvanja prirode. "Ciljevi postavljeni do 2030. i 2050. su gotovo nezamislivi, ali će se kroz suradnju i razumne odluke zaista ostvariti. Treba raditi posvećeno i brže ako želimo dosegnuti te postavljene ciljeve", kazala je, pritom otkrivši da je MINGOR, kako bi pokrenuo aktivnosti upravo u tom smjeru, pristupilo izradi karte osjetljivosti za kopneno područje Hrvatske.
Ona je ocijenila da je djelatnost očuvanja prirode u Hrvatskoj u prednosti jer ima značajnu podršku organizacija civilnog društva. "Doista zajednički radimo na iznalaženju novih puteva razvoja. Mislim da je ključno dati konkretna rješenja, napredne i nove ideje kako bi se dala podrška svakom sektoru da donese dobre odluke, uključujući i prostorno planiranje", kazala je.
Šišmiši i ptice
Okrugli stol organizirala je udruga BIOM koja 18 godina radi na očuvanju prirode, a reagirala je u više slučajeva planiranja i izgradnje postrojenja vjetroelektrana zbog nepoštivanja obveze provođenja odgovarajućih studija utjecaja na okoliš te je vodila više sudskih sporova u nastojanju da se poštuju propisi.
Jeroen Boerkamps, direktor Ličkog medvjeda, najveće vjetroelektrane koja se planira graditi u Hrvatskoj i koja bi se trebala nalaziti između Otočca i NP Plitvička jezera, naglasio je da su proveli iscrpna istraživanja svih mogućih utjecaja na ptice i prirodu u fazi planiranja značajno izmijenivši dijelove projekta i odustali od gradnje na nekim područjima gdje je ustanovljena prisutnost surog orla.
"Dakle, doista brinemo da zaštitimo prirodu. Trenutačno ima puno novosti na području naprednih mjera za ublažavanje utjecaja na šišmiše i ptice. Već smo imali iskustva s tim u Nizozemskoj, na području okruženom s mrežom Natura 2000, gdje je mnogo vjetroturbina opremljeno kamerama koje ih trenutačno zaustavljaju u slučaju nailaska ptice, čime se smanjuje broj stradalih ptica na minimum", kazao je.
Gradnja sunčanih elektrana
Vesna Montan iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, kazala je kako su u cilju ubrzanja i pojednostavljenja procedura za razvoj projekata obnovljivih izvora izradili stručnu podlogu (tzv. 'go-to') za sunčane elektrane. Ona sadrži zemljopisni prikaz lokacija pogodnih za izgradnju sunčanih elektrana, a koja su proizašla primjenom višekriterijske analize, odnosno uzimajući u obzir ograničenja iz različitih kategorija zaštite okoliša, prirode, kulturne baštine te građevinskih područja naselja. Analiza je pokazala da bi se tako omogućila brža i jednostavnija gradnja sunčanih elektrana većih od 5 MW na gotovo 2,8 posto područja Hrvatske. Rezultat bi mogla biti izgradnja fotonaponskih postrojenja snage 150 GW. Usporedbe radi, trenutačno je u Hrvatskoj instalirano pola GW.
Maja Maslać Mikulec iz tvrtke Geonatura koja se bavi praćenjima i procjenama utjecaja na okoliš i prirodu, naglasila je kako je važno zadržati visoku razinu kvalitete studija utjecaja na okoliš. Po njenom mišljenju, ključnu ulogu pritom ima nadležno ministarstvo.
Nadalje, zelena energetska tranzicija izazovan je zadatak za prijenosnu mrežu koja je jedna od ključnih sastavnica te tranzicije i također se mora ubrzano mijenjati.
Damjan Međimorec iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) u raspravi je napomenuo kako se HOPS i ostali europski nacionalni operatori prijenosnih sustava nalazi između "čekića i nakovnja", jer su istovremeno i investitori u objekte prijenosne mreže i odgovorni za priključenja ulagača u obnovljive izvore. Pritom se od operatora prijenosnih sustava traži ubrzavanje i pojednostavljenje procesa priključenja, dok se istodobno tako nešto njima kao ulagačima ne omogućava, a time se dodatno povećavaju izazovi dekarbonizacije (elektro)energetske djelatnosti pa i gospodarstva u cjelini.
Oporavak prirode
Područje Jadranskog mora također je zanimljivo za razvoj 'offshore' elektrana, tj. pučinskih postrojenja za dobivanje energije iz obnovljivih izvora.
Jedno od ulagačima zanimljivih područja nalazi se u dijelu koji je bitan za morske ptice, prema podacima koje je prikupila udruga BIOM u petogodišnjem projektu LIFE Artina. Mogu li onda pučinske vjetroelektrane imati negativan utjecaj na ptice?
Ivan Budinski iz udruge BIOM je kazao da bi takve vjetroelektrane imale čak manji ukupni negativan utjecaj na bioraznolikost. "Kao što znamo iz iskustva sa Sjevernog mora, u ekosustavu ispod površine mora ne bude negativnih promjena, a takvi projekti mogu čak biti i blagotvorni za oporavak prirode jer sa sobom nose mnoga ograničenja kao što su onemogućavanje pristupa nekim ribarskim tehnikama, npr. koćama", kazao je. Ipak, negativni utjecaj na ptice i šišmiše ne može se unaprijed isključiti i to je tema koju još treba istraživati.
Na skupu je zaključeno da nema protivljenja razvoju obnovljivih izvora i da dionici teže suradnji kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi EU-a, kako na području očuvanja prirode, tako i na području obnovljivih izvora. Svi uključeni dionici tog procesa morat će više nego ikada prije koristiti inteligenciju, inovativnost, suradnju i prilagodljivost u pristupu.
