Lansiranje Doline vodika Sjeverni Jadran 2022. godine predstavljalo je značajni korak prema postizanju održivije i zelene ekonomije. Kako će vodik promijeniti izgled ove regije, koji su aktualni projekti na tržištu obnovljivog vodika i idu li politike i regulative u prilog dekarbonizaciji gospodarstva – teme su konferencije Dolina vodika Sjeverni Jadran, koja je danas u Zagrebu u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupila vodeće stručnjake i donositelje odluke iz Hrvatske i Italije. Konferenciju je HGK organizirala u suradnji s Veleposlanstvom Republike Italije i Hrvatsko-talijanskom gospodarskom komorom.
"Ova inicijativa nadilazi regionalne napore. Ona predstavlja našu kolektivnu posvećenost prijelazu na čistu energiju. HGK je od samoga početka shvaćala potencijal vodika te smo 2021. osnovali Grupaciju za vodik HGK, koja danas okuplja više od 80 tvrtki. Zahvaljujući trudu svih okupljenih, Hrvatska nije samo sudionik, već važan akter europske scene zelene energije", poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.
Ona je istaknula kako se cijela Europa suočava s izazovom uspostavljanja učinkovite infrastrukture za obnovljivi vodik, gdje se primjećuje začarani krug: nedostatak vozila na vodik zbog nedostatka punionica, i obrnuto.
Usporedni razvoj
Projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran nastoji prekinuti ovaj ciklus kroz simultano razvijanje potrebne infrastrukture i poticanje tržišne potražnje, javlja HGK. U okviru ovog pristupa, projekt cilja proizvesti pet tisuća tona vodika godišnje iz obnovljivih izvora te primijeniti njegovu upotrebu u više grana, uključujući promet i industriju. Ovaj pristup, koji podrazumijeva paralelni razvoj infrastrukture i tržišne potražnje, osigurava da razvoj jednog segmenta odmah potiče rast i adaptaciju drugog.
Veleposlanstvo Italije u Hrvatskoj odabralo je ovu inicijativu kao ključni dio proslave Talijanskog dana istraživanja, koji se obilježava 15. travnja povodom rođenja Leonarda da Vincija.
"Benefiti ovoga projekta idu puno dalje od granica zemalja partnera, on je od interesa cijeloj Europi. Obnovljiva energija ključan je čimbenik naših okolišnih i industrijskih agenda. Nadam se da će nam današnji događaj iscrtati put za korištenje vodika. Ambiciozan je projekt, kao što su ambiciozne i EU agende koje su postavile ambiciozne ciljeve s također ambicioznim rokovima. Ovo je ozbiljan projekt s ozbiljnom financijskom podrškom EU-a u koji su uključeni mnogi dionici privatnog i javnog sektora", rekao je veleposlanik Italije u Hrvatskoj Nj. E. Paolo Trichilo.
Alocirana sredstva
Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, je rekao da je 2022. objavljena vodikova strategija do 2050. koja obuhvaća proizvodnju, transport, skladištenje i samo korištenje vodika.
"Rekli smo da ćemo proizvoditi najmanje pet tisuća tona vodika godišnje do 2028., do kraja trajanja projekta s time da će 20 posto biti regionalno raspoređeno, odnosno dijelit ćemo ga među regijama. Promet je najzreliji za korištenje vodika, voljeli bismo ga prvo vidjeti u javnom gradskom prijevozu, što zbog čišćeg prometa, što zbog smanjenja buke. Sredstva za vodik su alocirana i iz NPOO-a, jedan od zanimljivijih projekata je pokušaj da prebacimo lokomotive s benzina na vodik kako bismo unaprijedili željeznički promet", rekao je.
Dolina vodika Sjeverni Jadran je partnerstvo 37 organizacija u Hrvatskoj, Sloveniji i Autonomne regije Furlanija i Julijska krajina. Cilj je razviti 17 pilot-projekata u područjima energije, transporta i sektorima koji najteže provode proces dekarbonizacije.
Projekti u Hrvatskoj su: Indeloop (DOK-ING grupa), Maritime Center of Excellence, Dilj (NEXE grupa), Gitone Kvarner, ACI Marine i Active Solera.
Čisti energent
Direktorica tvrtke Active Solera Ivana Jukić pojasnila je kako je s timom inženjera i znanstvenika iz Francuske radila na razvoju tehnologije koja komunalni otpad može pretvarati u vodik.
"Dakle, jedno konkretno rješenje koje zapravo nudi priliku za Hrvatsku da postane prva država u Europi koja bi svoj otpad pretvarala u vodik, odnosno u čisti energent. Na otoku Cresu s otokom Lošinjem planiramo transformirati ukupni nereciklabilni otpad kako bi se proizvela dovoljna količina čistog vodika, niskougljičnog, koja odgovara petini ukupne potrošnje energije na arhipelagu. Jer, tako proizvodimo čisti energent iz nečega što je predstavljalo problem i trošak", rekla je, istaknuvši da nakon Cresa i Lošinja očekuju i zanimanje velikih gradova.
