Doprinos ugljena i drugih fosilnih goriva u zadovoljavanju povećane potražnje za električnom energijom u Kini pao je s oko 80% u prvom desetljeću ovog stoljeća na 52% u 2010.-2015. odnosno na 46% u periodu 2015.-2020.
Udio fosilnih goriva
"Do 2024. očekujemo da će se udio ugljena u kineskoj opskrbi električnom energijom smanjiti na 59 posto", objavila je IEA u petak. Lani, ugljen je činio 64% kineske proizvodnje električne energije, a slijede hidroelektrane s udjelom od 16%, vjetar sa 7% i nuklearna energija s 5%. Čak i dok se državne subvencije postupno ukidaju, očekuje se nastavak brzog rasta vjetroelektrana i solara na kopnu, s njihovim kombiniranim proizvodnim kapacitetom porastom od 75% s 530 GW 2020. na 930 GW, predviđa IEA.
Širenje obnovljivih izvora energije glavni je oslonac kineske strategije za postupnu dekarbonizaciju opskrbe električnom energijom u kojoj dominira ugljen, budući da joj je cilj maksimalna potrošnja ugljena do 2025. i dostizanje vršnih emisija ugljičnog dioksida do 2030.
Traženje ravnoteže
“Umjesto razmišljanja o agresivnijim postupcima prema dekarbonizaciji električne energije, Kina bi trebala razmisliti kako pronaći pravu ravnotežu između stabilnosti i promjene. To je ključno kako bi se osiguralo da proces dekarbonizacije napreduje na pravodoban i bezbolan način.”, zaključuje se u izvještaju.
Projekcija IEA-e od 30% povećane potražnje za električnom energijom koju pokrivaju fosilna goriva tijekom 2021.-2024. nastavak je trenda. Vrlo je vjerojatno da će se ovaj trend pada upotrebe fosilnih goriva nastaviti, ako ne i ubrzati, u razdoblju 2026.-2030., zaključuje IEA. Kao dio napora da se poveća kapacitet elektroenergetske mreže da apsorbira nestabilne obnovljive izvore energije, istovremeno osiguravajući njezinu stabilnost, Peking je u srpnju najavio ambiciozan cilj za ugradnju više od 30 GW novih kapaciteta za pohranu energije između 2021. i 2025.
Kapacitet crpnih hidroelektrana povećat će se s 31,5 GW na kraju 2020. na više od 62 GW do 2025. i 120 GW do 2030. godine.
