Ovaj tjedan 23 zemlje Europske unije, potpisivanjem 'Europske solarne povelje', u okviru neformalnog sastanka ministara energetike, obvezale su se istražiti sve dostupne mogućnosti financiranja europske solarne industrije. Tzv. Solarna povelja spominje i ublažavanje zahtjeva za pristup državnoj potpori u skladu s Privremenim kriznim okvirom za potporu novih ulaganja u lanac opskrbe solarnom energijom i suprotstavlja se drugim međunarodnim konkurentima, posebice Kini. Sektor u problemima zapošljava 650.000 ljudi sa željom da zaposlenih bude i više.
U povelji se navodi da bi vlade trebale koristiti više EU financiranja i nacionalne programe pomoći za potporu proizvodnim tvrtkama u solarnom lancu vrijednosti. Cijene fotonaponskih panela lani su pale s 0,20 eura/W na 0,12 eura/W. “Ova neodrživa situacija slabi održivost postojeće europske proizvodnje i ugrožava planirana ulaganja u nove proizvodne pogone najavljena u posljednje dvije godine. Kao posljedica toga, neke su europske tvrtke smanjile svoje poslovanje, najavile da će prednost dati proizvodnji na drugim međunarodnim tržištima, posebice u Sjedinjenim Državama ili su čak najavile zatvaranje”, navodi se u dokumentu. EU je već izašla s prijedlogom Zakona o niskougljičnim industrijskim proizvodima, koji je privremeno dogovoren, te osnivanja Europskog saveza solarne industrije.
Lani je instalirano 56 GW snage u fotonaponu, što je uštedilo korištenje 15 mlrd. kubika prirodnog plina. EK je ove godine pokrenula već dvije istrage potencijalnih dampinških kineskih investicija u EU-u. Solarna povolja nalik je sličnoj potpisanoj za industriju vjetra prošle jeseni.
