Proizvodnja bioplastike velika je šansa za Hrvatsku koja bi mogla postati regionalni lider u tom području, ustvrdio je predsjednik uprave kompanije EcoCortec Boris Mikšić na predstavljanju »Europskog projekta Marine Clean« u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ta se vrsta plastike, za razliku od obične, razgrađuje kad postane otpad jer se radi od poljoprivrednih i drugih obnovljivih proizvoda. Uz to, njezinom se proizvodnjom emisije stakleničkih plinova smanjuju za 30%, prenosi Vjesnik. U svijetu se, prema Mikšićevim riječima, već godinama snažno povećava ionako velika proizvodnja obične plastike (godišnje 265 milijuna tona) koja kad postane otpad stvara velike i skupe probleme u okolišu. Osim toga, za njezinu se proizvodnju u petrokemijskoj industriji godišnje potroši čak 2,5 milijardi barela sve skuplje nafte čije se svjetske zalihe stalno smanjuju. Stoga ne čudi što su neke države, na primjer Italija, već zabranile upotrebu klasičnih plastičnih vrećica pa se mogu koristiti samo proizvodi od bioplastike, istaknuo je Mikšić. Zato se pomalo razvija proizvodnja bioplastike čiji su svjetski proizvodni kapaciteti u 2011. bili oko 1,2 milijuna tona uz godišnji rast od čak 44%. Time se smanjuje ovisnost o fosilnim sirovinama i emisija ugljikova dioksida te ujedno stvara perspektiva za razvoj gospodarstva i preduvjeti za uštede u budućnosti jer će cijene klasične plastike rasti, napominuo je Mikšić. U svijetu se povećava ionako velika proizvodnja obične plastike koja, kad postane otpad, stvara velike i skupe probleme u okolišu. Za njezinu se proizvodnju u petrokemijskoj industriji godišnje potroši čak 2,5 milijardi barela sve skuplje nafte U svjetski trend proizvodnje bioplastike već se uključila i Hrvatska jer je EcoCortec u Belom Manastiru uz ulaganje od 15 milijuna eura izgradio tvornicu biorazgradivih plastičnih folija, od koje proizvodi razne vreće i vrećice te ih izvozi širom svijeta. Ulogu Hrvatske u tom sve interesantnijem biznisu mogao bi povećati »Europski projekt Marine Clean« koji u cijelosti s 1,1 milijun eura financira Europska agencija za kompetitivnost i inovacije (EACI). Cilj je projekta primjenom inovativnih tehnologija temeljenih na biorazgradivim materijalima očuvati rijeke, jezera i mora kao i druge dijelove okoliša od onečišćenja naročito plastikom, te promicati održive i inovativne tehnologije.  Projekt korištenja biorazgradive plastike u čijem su pokretanju sudjelovali hrvatski stručnjaci, višestruko je koristan. Riječ je o inovativnom projektu koji pridonosi nužnoj reindustrijalizaciji Hrvatske i razvoju visokih tehnologija, te zaštiti okoliša pri čemu će naša zemlja imati puno posla kad je riječ o usklađivanju s europskim standardima. To je greenfield investicija na ratom poharanom području, a takva su ulaganja našoj zemlji ključna, ističe Zlatan Frohlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb. U projekt je uključeno osam tvrtki i institucija iz Hrvatske, Slovenije i Litve. Zajedno rade na razvoju ekoloških inovacija, kao što su posebni alati za prikupljanje otpada iz mora (te posebne vrpce omogućile bi prikupljanje velikih količina krutog otpada u moru uz istodobno sprječavanje hvatanja riba i sisavaca, kao i ribarske opreme), biorazgradiva plastična ambalaža i tzv. pametna ribarska mreže koja se, ako se izgubi, može otkriti pomoću posebnog detektora. Bioplastika se, za razliku od obične, razgrađuje kad postane otpad jer se radi od poljoprivrednih i drugih obnovljivih proizvoda. Njezinom se proizvodnjom emisije stakleničkih plinova smanjuju za 30%. Svoje eksperimentalne proizvode testiraju u morskoj stanici u Piranu. Vrpce bi trebala proizvoditi slovenska tvrtka Turna, a o proizvodnji pametnih ribarskih mreža pregovaraju s biogradskom Tvornicom mreža, kaže prof. dr. Mladen Šercer sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Već su napravili prve inovativne biorazgradive vrećice koje, ističe Šercer, nisu štetne za ribe i druge morske organizme jer se u moru ili slatkoj vodi razgrađuju za nekoliko mjeseci, a mogu ih bez opasnosti jesti životinje koje tamo žive. Za pakiranje hrane i drugoga ponudit će ih, prije svega, kompanijama koje imaju velike putničke brodove jer je poznato da njihov plastični otpad, umjesto u spalionicama, često završi u moru. Ako ih tržište prihvati, takve će se vrećice proizvoditi u EcoCortecovoj belomanastirskoj tvornici, kaže Šercer. Prema njegovim riječima, to je jedan od rijetkih projekata kojem je europska agencija odobrila novac za idejno rješenje, a ne za gotovi proizvod koji tek razvijaju. Najavio je i da će prve takve vrećice predstaviti u svibnju na sajmu u Milanu, gdje očekuju i niz konkretnih poslovnih razgovora, prenosi Vjesnik.