Njemački kancelar Olaf Scholz i politički čelnici osam drugih europskih zemalja sastali su se u ponedjeljak u belgijskoj luci Oostende kako bi razgovarali o mogućnostima udeseterostručenja proizvodnje vjetroenergije u Sjevernom moru do 2050. godine.
Njemačka, Belgija, Francuska, Nizozemska, Danska, Norveška, Ujedinjena Kraljevina, Irska i Luksemburg žele povećati snagu pučinskih vjetroelektrana u Sjevernom moru na 300 GW do 2050. godine, rekao je prije sastanka belgijski premijer Alexander De Croo.
Snaga odobalnih vjetroelektrana u Sjevernom moru u 2022. godini iznosila je otprilike 30 GW, prema podacima udruženja WindEurope, a Njemačka je tomu doprinijela s osam GW.
Širenje offshore vjetroenergije u Njemačkoj i Europskoj uniji bilo je sporo posljednjih godina. Njemačka je u prošloj godini ažurirala svoje offshore ciljeve te želi instalirati najmanje 30 GW do 2030. i najmanje 70 GW do 2045. godine.
Javna financijska potpora
De Croo, koji je domaćin sastanka, želio je usmjeriti rasprave o tome kako brzo izgraditi nove vjetroelektrane te tako povećati energetsku sigurnost i borbu protiv klimatskih promjena. "Što brže ih izgradimo, tako brže možemo smanjiti emisiju CO2", rekao je uoči summita.
Više od 100 tvrtki upozorilo je na uska grla u opskrbnom lancu za odobalne vjetroelektrane u Europi, u zajedničkoj deklaraciji objavljenoj u ponedjeljak.
Oni tvrde da europska industrija vjetra trenutačno nije dovoljno velika kako bi ispunila političke obveze i pozivaju na javnu financijsku potporu "kako bi se pokrenula" potrebna ulaganja, izvijestila je njemačka novinska agencija dpa.
Konkurentska prednost
Želja da se stalni vjetrovi koji su uobičajeni u toj regiji pretvore u obnovljivu i pristupačnu energiju za milijune kućanstava pravi je pristup za Simonea Tagliapietru, istraživača u briselskom think tanku Bruegel.
Budući da je dostupno zemljište rijedak resurs na gusto naseljenom kontinentu, Sjeverno more ima potencijal postati "središtem obnovljivih izvora", rekao je.
Njemačka i Danska dva su globalna lidera u proizvodnji vjetroturbina, što Europi daje konkurentsku prednost, napomenuo je.
Sada je na vladama da ulažu u infrastrukturu poput elektroenergetskih mreža, pojednostave i standardiziraju zakonske procedure i ubrzaju izdavanje potrebnih dozvola, dodao je.
