Glavna prednost samoopskrbe je da ulagači u takve elektrane plaćaju samo razliku između količine koju je uzeo iz mreže i količine električne energije proizvedene u mreži koju je prenio na mrežu. Na taj su način troškovi električne energije znatno niži. Nova regulativa također će imati pozitivne učinke na gospodarstvo jer će ubrzati razvoj industrije, dok će povećanje samoopskrbe rasteretiti mrežu.
Ogromni potencijali građanske energetike u Europi
Do 2050. godine više od 900.000 stanovnika Slovenije moglo bi proizvesti vlastitu električnu energiju iz Sunca i vjetra, što predstavlja gotovo polovicu ukupnog stanovništva. Ti građani mogli bi proizvesti 1,5 TWh do 2030. i 2050. godine 4 TWh električne energije. Sredinom stoljeća građani bi mogli pokriti četvrtinu potreba Slovenije za električnom energijom. Pokazuje se da bi općenito čak 83% europskih kućanstava bilo u mogućnosti proizvoditi energiju za vlastite potrebe, te davati pomoćne usluge (demand response) kao i usluge pohrane energije, a riječ je o nevjerojatnih 187 milijuna kućanstava u Europi.
Takve brojke za Sloveniju proizlaze iz istraživanja instituta CE Delft iz 2016. o potencijalu građanske energetike na koje se pozivaju ekološke udruge FOE, Greenpeace i RESCoop. Greenpeace i Focus dvije godine su lobirali za mogućnost da se Slovencima omogući ovakav način proizvodnje energije i vrlo su zadovoljni postignutim. Sada traže od slovenske vlade da uloži u kampanju i mobilizira građane i općine na takva ulaganja.
