U Hrvatskoj su, prema podacima statističkog ureda Europske unije Eurostata, obnovljivi izvori činili 31,02 posto bruto finalne potrošnje električne energije u 2020. godini. Pritom je udio električne energije iznosio 53,82 posto, a grijanja i hlađenja 36,9 posto.
U toj je godini ostvaren rast udjela za 2,56 postotnih bodova u odnosu na 2019., koji se može pripisati rastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (4,04 postotna boda) i većem korištenju zelene energije u prometu (0,74 postotna boda).
Udio energije iz obnovljivih izvora u prometu u bruto finalnoj potrošnji energije iznosio je 6,59 posto u 2020. godini, ističe se u novom broju publikacije Sektorske analize pod nazivom Energetika: obnovljivi izvori energije (prosinac, 2021.), koju je objavio Ekonomski institut Zagreb (EIZ). Nakon analize glavnih pokazatelja obnovljivih izvora u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, autorica Biljana Kulišić (Energetski institut Hrvoje Požar) u toj publikaciji daje pregled razvoja tržišta obnovljive električne energije u nas.
Kruta biogoriva
U strukturi proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, najveći udio od 70,38 posto imale su vodne snage koje uključuju i proizvodnju električne energije iz velikih hidroelektrana.
Zatim, slijedi energija iz vjetra sa 17,48 posto udjela te ona iz biomase s 11,07 posto kao treći pojedinačni najznačajniji izvor električne energije iz obnovljivih izvora. Biomasa se promatra kao obnovljivo gorivo koje može biti u krutom (ogrjevno drvo, sječka, peleti, briketi…), plinovitom (plinovi iz anaerobne fermentacije – bioplin, biometan te oni iz termičkih procesa) ili tekućem (biodizel, bioetanol i ostala tekuća biogoriva koja se koriste u prometu) obliku.
Električna energija iz krutih biogoriva (posebice drvna sječka i drvni ostatak) činila je 5,81 posto ukupne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, dok je električna energija iz bioplina, prikazana zbirno s ostalim obnovljivim izvorima, sudjelovala s 5,26 posto.
U odnosu na 2019., svi obnovljivi izvori koji sudjeluju u proizvodnji električne energije bilježe rast u 2020. godini, s izuzećem energije voda čija se proizvodnja smanjila za 1,8 posto, što je kontinuitet pada iz 2018. i pokazatelj smanjenja produktivnosti hidroelektrana uslijed klimatskih promjena.
Nova postrojenja za proizvodnju električne energije iz krutih biogoriva povećala su proizvodnju, u 2020., za 17,2 posto, a iz Sunčeve energije za 14,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja električne iz vjetroenergije porasla je za 19,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Dizalice topline
U prometu, navodi se u toj publikaciji, najveći udio energije iz obnovljivih izvora odnosi se na sukladna biogoriva (85,8 posto), dok električna energija bilježi udjel od 14,2 posto u 2020. godini. Istovremeno, ukupna količina korištenog sukladnog goriva kao obnovljivog izvora energije u prometu porasla je za 4,5 posto (sa 62,01 na 65,6 kilotona ekvivalenta nafte, ktoe), što čini ukupan rast od 85,5 posto u odnosu na 2019. godinu.
Nadalje, najveći udio od 91,04 posto pojedinačnih obnovljivih izvora u djelatnosti grijanja i hlađenja u 2020. godini bilježi finalna potrošnja obnovljive energije, zatim slijedi izvedena toplina s udjelom od 7,74 posto te ona iz dizalica topline koja čini svega 1,22 posto svih obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja.
U Hrvatskoj je u 2020. godini proizvedeno 2.708 GW h električne energije iz obnovljivih izvora u 1.351 postrojenju u sustavu poticanja. Ukupna snaga tih postrojenja je 922 MW. Pritom je posebice zanimljivo istaknuti kako se njihova snaga smanjila u odnosu na 2019. godinu za tri posto.
Do listopada 2021., u sustavu poticaja OIEiK (obnovljivi izvori energije i kogeneracija) bile su 1.354 elektrane na obnovljive izvore, snage 931,78 MW.
