Pri provođenju istražnih radova za ispitivanje geotermalnog potencijala cijeli je projekt za sada najbolje prijaviti kao projekt za iskorištavanje podzemnih voda, a ne kao projekt za iskorištavanje geotermalne energije. Naime, u prvom slučaju svi istražni radovi provode se u skladu sa Zakonom o vodama, što znači da je dokumentacija mnogo manje opsežna, a ishođenje svih potrebnih odobrenja i dozvola mnogo brže i jednostavnije, nego u drugom slučaju, kada se istražni radovi trebaju provoditi u skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. U skladu s time, u prvom slučaju sa svim radovima koji su nužni za daljnje odvijanje projekta može se biti gotov za do godine dana, a u drugom slučaju potrebne su čak 3 - 4 godine. Zbog toga bi što prije trebalo krenuti u izmjene i dopune Zakona o ugljikovodicima, tako da se sve što se odnosi na geotermalnu energiju odvoji od do sada uobičajene problematike nafte i plina, čime bi se značajno ubrzalo ostvarivanje geotermalnih projekata.
Veliki potencijali
Te bi izmjene i dopune trebala pokrenuti Hrvatska udruga za geotermalnu energiju (HUGE) koja je na temu mogućnosti iskorištavanja geotermalnih potencijala sjeverozapadne Hrvatske 7. listopada organizirala okrugli stol. Riječ je o stručnoj udruzi koja je osnovana prije godinu dana s ciljem promicanja mogućnosti primjene geotermalnog potencijala u Hrvatskoj, a odabir Varaždinskih Toplica kao mjesta održavanja nije bio slučajan. Naime, radi se o najstarijim poznatim toplicama u Hrvatskoj, još iz rimskih vremena, što znači da se geotermalna energija na tom području koristi već više od dva tisućljeća.
Kako je u uvodnom dijelu naglasio predsjednik HUGE-a, prof. dr. sc. Vladislav Brkić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskoj je do sada izvedeno više od 4000 bušotina za geotermalnu energiju (za njezino izravno iskorištavanje, za toplu vodu, za mineralne vode itd.). Uostalom, već više desetljeća geotermalna energija služi za grijanje, pripremu potrošne tople vode i zagrijavanje bazenske vode u Športskom parku Mladost i Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok je spajanje Studentskog doma 'Stjepan Radić' na taj sustav u planu. Naravno, tu su i niz toplica i GTE Velika 1, prvo takvo postrojenje u Hrvatskoj. Uz to, kako bi se istraživanje geotermalnog potencijala za primjenu u području toplinarstva ubrzalo, Agencija za ugljikovodike nedavno je dobila 30 mil. eura.
Zanimljivi projekti
U Bjelovaru je u tijeku ostvarivanje zanimljivog projekta za iskorištavanje geotermalne energije. Radi se o izgradnji športsko-rekreacijskog centra na području Velikog Korenova koji će sve svoje energetske potrebe zadovoljavati energijom iz podzemlja. Pri tome se očekuje protok 300 000 - 500 000 m3 geotermalne vode godišnje, što odgovara toplinskoj energiji od 10,5 - 17,5 MW h. Od toga će samo 1/4 biti namijenjena za potrebe ŠRC-a, a 3/4 za potrebe poduzetničke zone. Do sada je Grad Bjelovar iz fonda 'Energija i klima' za ostvarenje projekta dobio 200 000 eura za izradu projektne dokumentacije i još 1,3 mil. eura za izradu bušotina, dok je za sam ŠRC izrađen glavni projekt i ishođena građevinska dozvola.
Tu je i projekt koji se odvija na istražnom prostoru Lunjkovec - Kutnjak koji se prostire na području čak tri županije. U prvoj fazi projekta predviđena je izgradnja manje geotermalne elektrane (snage 1 - 2 MW), dok će se otpadna geotermalna voda koristiti za grijanje staklenika (naime, na Međimursku županiju otpada čak 60% hrvatske proizvodnje cvijeća). Sličan je i projekt Draškovec kojim je predviđena izgradnja sportsko-rekreacijskog centra, odnosno turističkih sadržaja (toplice) i grijanje staklenika, dok se temperatura geotermalne vode procjenjuje na 100 °C.
U svakom slučaju, pred geotermalnom energijom u Hrvatskoj je svijetla budućnost.
