Europska komisija predlaže mjere za povećanje učinkovitosti i održivosti prijevoza tereta poboljšanjem upravljanja željezničkom infrastrukturom, pružanjem snažnijih poticaja za kamione s niskom razinom emisija i boljim informiranjem o emisijama stakleničkih plinova u teretnom prometu. "Cilj je povećati učinkovitost sektora i pomoći mu da doprinese cilju smanjenja emisija iz prometa za 90 posto do 2050., kako je utvrđeno u Europskom zelenom planu, te istodobno omogućiti daljnji rast jedinstvenog tržišta EU-a", javlja EK.
Izgradnja željezničkih pruga skupa je i u EU-u sve zakrčenija. Predloženom uredbom optimirat će se njihova uporaba, poboljšati prekogranična koordinacija, povećati točnost i pouzdanost te u konačnici privući više teretnih tvrtki za željeznički prijevoz. Putnici će imati koristi od dodatnih željezničkih usluga jer će se kapacitet mreže bolje iskoristiti, što će pozitivno utjecati na prekogranične usluge jer će, među ostalim, omogućiti češće veze i ranije rezervacije karata.
"O postojećim pravilima o upravljanju kapacitetima odlučuje se jednom godišnje, na nacionalnoj razini i ručno. To ne ide u prilog prekograničnom prometu (oko 50 posto željezničkog prijevoza tereta prelazi granice); fragmentirani pristup dovodi do kašnjenja na granicama. To pak otežava funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Uobičajena su i kašnjenja uzrokovana zagušenjem uzrokovanim nekoordiniranim radovima na održavanju", izvijestila je EK.
Homogen sustav
"Današnjim prijedlozima poduzimamo još jedan korak na putu prema održivom prijevozu. Na europskim cestama i željezničkim prugama svakodnevno putuju milijarde robe, od luka i carinskih točaka do trgovina i do naših domova. Našim će se prijedlozima pridonijeti povećanju broja kamiona s nultim emisijama na cestama i osigurati da se s tim teretom postupa na najodrživiji mogući način, bilo da se prevozi kamionom, vlakom ili teglenicom", izjavio je izvršni potpredsjednik EK-a nadležan za Europski zeleni plan Frans Timmermans.
"Današnjim prijedlozima osiguravamo da na najbolji način iskoristimo jedinstveno tržište EU-a. Prijevoz tereta u EU-u odgovoran je za godišnji promet od 938 milijardi eura, a našim inicijativama želimo povećati dostupnost željezničkog kapaciteta za teret i prekogranične vlakove; uvodimo točan i homogen sustav brojanja emisija iz prijevoza i činimo cestovni promet učinkovitijim", istaknula je Adina Vălean, povjerenica za promet.
Aerodinamične kabine
Zatim, više od 50 posto tereta prevozi se cestom u EU-u (brojke za 2020.), a taj prijevoz uvelike doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Važećom Direktivom o masama i dimenzijama utvrđena je najveća dopuštena duljina, širina i visina težine teških vozila.
Ovotjednim prijedlogom ta se pravila revidiraju kako bi se omogućila dodatna masa za vozila koja upotrebljavaju tehnologije s nultom stopom emisija jer se njima obično povećava masa vozila. Time će se potaknuti uvođenje čišćih vozila i tehnologija. Nakon što se tehnologija razvije, a propulzivni sustavi s nultim emisijama postanu lakši, zahvaljujući i upotrebi aerodinamičnih naprava i kabina, čista vozila imat će koristi od dodatnog utovarnog tereta u usporedbi s konvencionalnim kamionima.
Poticat će se i uvođenje aerodinamičnijih kabina i drugih uređaja za uštedu energije, ne samo kako bi se poboljšala udobnost i sigurnost vozača, već i povećala učinkovitost pogonskih sklopova s nultim emisijama, što znači mehanizam kojim se iz motora prenosi snaga za kretanje vozila.
Prijedlogom će se pojasniti i uporaba u prekograničnom prometu, pod određenim uvjetima, težih i duljih vozila, koja su danas dopuštena u nekim članicama. To uključuje pojašnjenje da će članice koje dopuštaju europske modularne sustave (EMS) na svojem području moći upotrebljavati ih i u međunarodnim operacijama među susjednim državama, bez potrebe za bilateralnim sporazumom i bez ograničenja prelaska samo jedne granice. To znači da se ista količina tereta može prevoziti u manjem broju putovanja.
Metodološki pristup
Kamionima, prikolicama i poluprikolicama omogućit će se prijevoz dodatne težine kako bi se potaknuo intermodalni prijevoz, pri čemu se roba prevozi dvama ili više načina prijevoza, ali standardiziranom prijevoznom jedinicom (npr. prikolicom za kontejnere ili drugim). Dodatna visina olakšat će i prijevoz spremnika visoke kocke standardnim vozilima.
Komisija predlaže zajednički metodološki pristup kojim bi se poduzećima omogućilo da izračunavaju svoje emisije stakleničkih plinova ako odluče objaviti te informacije ili ako se od njih traži da ih podijele iz ugovornih razloga. Predložena metodologija temelji se na nedavno donesenoj normi ISO/CEN za kvantifikaciju i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova koje proizlaze iz rada putničkih i teretnih prometnih lanaca. Pouzdani podaci o emisijama od vrata do vrata omogućit će operaterima da usporede svoje usluge, a potrošačima da donose informirane odluke o prijevozu i mogućnostima dostave.
Vodeća inicijativa
EK navodi kako je u 2020. oko šest milijuna ljudi radilo u djelatnosti prijevoza tereta u EU-u. Teret je odgovoran i za više od 30 posto emisija CO2 u prometu. Kako gospodarstvo EU-a raste, emisije će vjerojatno rasti ako se ne uvedu mjere dekarbonizacije: očekuje se da će teretni promet porasti za oko 25 posto do 2030. i 50 posto do 2050. godine.
Ovotjedni paket prijedloga dio je širih nastojanja da se mobilnost i promet učine održivijima. Nadovezuje se na ključne sastavnice paketa 'Spremni za 55 posto'. Kako bi dovršila ovotjedne prijedloge, Komisija planira revidirati Direktivu o kombiniranom prijevozu kasnije ovog mjeseca. EK će razmotriti moguće uključivanje niza regulatornih, operativnih i gospodarskih mjera za povećanje konkurentnosti intermodalnog prijevoza.
'Ekologizacija teretnog prometa' vodeća je inicijativa četiri strategije za održivu i pametnu mobilnost. U mnogim ključnim etapama Strategije opisuje se kako prijevoz tereta treba postati zeleniji, primjerice udvostručenjem željezničkog teretnog prometa do 2050., osiguravanjem nulte stope emisija novih teških vozila do istog datuma i stavljanjem na tržište brodova namijenjenih za oceane s nultom stopom emisija do konca ovog desetljeća.
Prijedloge će razmotriti Europski parlament i Vijeće u redovnom zakonodavnom postupku.
