Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković posjetio je u srijedu trenutačno najveće željezničko gradilište u zemlji, projekt HŽ Infrastrukture „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“. Projekt vrijedan 320 milijuna eura (+ PDV), sufinanciran iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uvršten je na listu strateških projekata Republike Hrvatske.
Radovi se trenutačno izvode duž cijele dionice duge 42,6 km, a ministar je u pratnji predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, župana Koprivničko-križevačke županije, gradonačelnika Križevaca i predstavnika izvođača radova turske tvrtke Cengiz Insaat posjetio novoizgrađeni nadvožnjak Križevci.
„Što se tiče radova i projekta od mađarske granice do Križevaca kojima danas svjedočimo, daju nam vjeru, snagu i ohrabrenje da se veliki infrastrukturni projekti mogu realizirati Hrvatskoj. Ovo je nakon Pelješkog mosta jedan od najvećih projekata.“ – izjavio je prilikom obilaska projekta potpredsjednik Vlade i ministar Butković najavivši i dodatna ulaganja u željezničku infrastrukturu diljem zemlje koja bi se realizirala uz pomoć kredita Europske investicijske banke u iznosu od 900 milijuna eura.
Kredit će se koristiti za obnovu željezničke infrastrukture na svim onim lokacijama i dionicama koje se ne mogu financirati europskim fondovima. S realizacijom realizacijom tog kredita Hrvatska počinje od siječnja 2024., kada kreće u obnovu i rekonstrukciju lokalnih i regionalnih pruga.
Iduća na redu je 'Podravska magistrala'
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić izjavio je kako je HŽ Infrastruktura u mandatu ove Vlade započela mnogo projekata, ali nijedan nije bio tako zahtjevan i važan kao ovaj od Križevaca do Mađarske. Izrazio je i zadovoljstvo novom investicijom EIB-a u željeznice:
„Zahvaljujući ovom kreditu već smo započeli aktivnosti za pripremu tih projekata. Sljedeće godine počinjemo rekonstruirati podravsku magistralu, od Osijeka preko Našica, Čaglina i Virovitice prema Čakovcu. Karlovac – Mahićno praktički smo već i počeli, također od Zaboka prema Krapini, a rekonstruirat ćemo i dosta kolodvora koji su jako važni za građane i putnike. Pokrenuli smo jedan veliki investicijski ciklus u željeznicu. U sljedećih deset godina planiramo investirati dodatnih šest milijardi eura u glavne koridore od Rijeke do mađarske granice i od Slovenije do granice sa Srbijom.“, najavio je Kršić.
Kolodvori, pružni prijelazi...
U sklopu projekta Križevci – Koprivnica – državna granica uz rekonstrukciju i izgradnju kolosijeka bit će izvedene rekonstrukcija, izgradnja i prenamjena deset kolodvora i stajališta. Bit će izgrađeno i sedam mostova, jedna galerija, tri vijadukta, od čega je jedan prijelaz za životinje, osam cestovnih nadvožnjaka, dva cestovna podvožnjaka i deset pješačkih pothodnika. Na postojećoj pruzi nalazi se 13 željezničko-cestovnih prijelaza i četiri pješačka prijelaza, od čega će u sklopu projekta neki biti denivelirani, a na preostalima će biti ugrađeni novi uređaji za osiguranje – polubranici sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalimelektroenergetskim postrojenjima, na signalno-sigurnosnome i prometno-upravljačkome te telekomunikacijskome sustavu.
U stajalištima i kolodvorima bit će izgrađeni novi peroni, nadstrešnice, pothodnici i parkirališta za automobile i bicikle te omogućen lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti.
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti brzinom do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima.
Očekivani kraj radova na projektu je 2025. godine.
