Savezna  vlada je uvođenjem tzv. bonusa za okoliš htjela potaknuti kupovanje električnih automobila. Tako je trebao biti ostvaren cilj da do 2020. na njemačkim cestama bude milijun električnih automobila. Ali, čini se da će to ostati pusta želja, komentira Deutsche Welle. Od 45 milijuna osobnih automobila u Njemačkoj u siječnju ove godine dvije trećine je vozilo na benzin, nešto manje od trećine na dizel. Samo 165.000 su hibridni automobili, a samo 34.000 čisti električni automobili. Razlog, kako piše DW-e, je zacijelo to što, unatoč bonusu koji nudi država, ima niz argumenata protiv elektro-automobila. Prvo, E-auto je puno skuplji nego obični. Tu razliku državni poticaj samo malo smanjuje. Osim toga, mnoge plaši malena udaljenost koju može prijeći električni automobil. I još uvijek je premalo punionica, iako su gotovo svi njemački proizvođači automobila najavili da će duž njemačkih autocesta izgraditi oko 400 brzih punionica. Savezna vlada je stavila na raspolaganje 600 milijuna eura za poticajna sredstva. Do siječnja 2017. je podneseno 11.652 zahtjeva za e-automobile i 8.972 za hibridne. Tako je na raspolaganju još uvijek 560 milijuna eura, a to su sredstva koja se mogu zatražiti do 30. lipnja 2019. godine. Kad je prije nekoliko godina uvedena premija za kupovinu novih automobila, uz uvjet da se stari otpremi u staro željezo, svakoga tjedna je u Njemačkoj podnošeno prosječno 40.000 zahtjeva. Tko vozi električni automobil, dobije i druge privilegije. Primjerice, u prvih pet godina ne plaća porez na motorna vozila. Osim toga, općine mogu odlučiti da električni automobili smiju voziti trakovima rezerviranima za gradske autobuse, da mogu besplatno parkirati, itd. Norveška ima najviše elektro-automobila po glavi stanovnika. Od oko 2,5 milijuna automobila u toj zemlji 110.000 ih je na električni pogon, što je više od 4 posto. U Njemačkoj je 0,07 posto E-automobila. Od novih automobila registriranih prošle godine u Norveškoj trećina je bila na električni pogon.Zašto u Norveškoj uspijeva ono što u Njemačkoj ne uspijeva? U Norveškoj je jednostavno povoljnije voziti elektro-automobil. Obični automobili su u Norveškoj skuplji nego u Njemačkoj između 50 i 100 posto, ali na električne automobile se ne plaća PDV od 25 posto niti carina niti pristojba za ispušne plinove. Tako je primjerice VW-ov E-Golf u Norveškoj najjeftiniji od svih modela Golfa. DW dodaje kako se za električne automobile ne plaća ni registracija koja u Norveškoj za obične automobile može biti više tisuća eura. Osim toga, u brojnim norveškim gradovima e-automobili mogu besplatno parkirati, koristiti trakove za autobuse, besplatno koristiti autoceste i trajekte. I porez na motorna vozila je niži nego za obične automobile i brzo se povećava i broj punionica te ih već sad ima oko 7.500, a do 2020. godine bi ih trebalo biti 25.000. Punjenje baterija je besplatno, dodaje DW-e. I u Kini se kupuje sve više električnih automobila. Samo 2016. ih je prodano gotovo 400.000. I Kina ima premiju za kupnju elektro-automobila, u gradovima kao što su Peking ili Šangaj korisnici brže dobiju licencu za automobile. "Znatno brže se gradi i mreža punionica, a i javne ustanove često koriste električne automobile", kaže Jost Wübbeke iz instituta Mercator Institute for China Studies (MERICS). I puno je gradskih autobusa na električni pogon. Ipak, subvencije su ove godine smanjene, a 2020. će biti potpuno ukinute. Kina namjerava obvezati proizvođače automobila da od 2018. 8 posto njihovih prodanih novih automobila moraju biti električni, a 2020. već 12 posto. Stefan Bratzel, šef instituta Center of Automotive Management (CAM), smatra da bi trebalo više investirati u gradnju punionica. Do 2020. je vlada planirala investirati 300 milijuna eura, ministar prometa Alexander Dobrindt računa da će ih biti izgrađeno 15.000. To izgleda puno, ali, procjenjuje se da je potrebno 70.000 običnih punionica i 7.100 brzih punionica, a trenutno ih je u Njemačkoj 6.500 običnih i 230 brzih. Problem su i različiti standardi. Da bi se, primjerice, moglo puniti auto-bateriju u svim dijelovima Berlina, potrebno je najmanje pet kartica za različite ponuđače. Dakako, stručnjaci kritiziraju i nedosljednost politike, zaključuje Deutsche Welle.