Pošto poskupljenje javne usluge na najvećem opskrbnom području, u Zagrebu, iznosi više od 10% lako je moguće da će dinamika biti pojačana.
Više od polovine država u EU i dalje ima neki utjecaj na cijenu plina, a stopa promjene opskrbljivača i usprkos tržišnim uvjetima uglavnom nije velika, u nas iznosi manje od 4%, po čemu smo na začelju EU. U periodu 2009.-2019. Hrvatska je među EU članicama s najvećim rastom cijene plina za kućanstva od čak 20,7%, pa iako je po konačnoj cijeni na začelju EU, ako se u obzir uzme indeks pariteta kupovne moći, pomičemo se sredini EU-28 tablice.
Povećanje stope promjene opskrbljivača povećava konkurenciju među dobavljačima i donosi niže troškove energije za potrošače. O potencijalima i posljedicama deregulacije cijene plina te o okrupnjavanju distribucije bit će riječi na ovogodišnjem 20. Plinarskom forumu koju se održava 22. travnja u hotelu Antunović u Zagrebu uživo i u hibridnoj varijanti (streaming).
Također, velika tema je i obnova dimovoda, odnosno dimovodnih instalacija nakon velikih potresa 2020. godine, a tu je iskustava sve više. Doznajte više od eminentnih govornika i pridružite nam se 22. travnja. Čekamo vas!
Prijavite svoje sudjelovanje OVDJE.
