Prijedlog zakona o tržištu prirodnog plina, koji će se za nekoliko tjedana naći na usvajanju u Saboru, financijski je udar na INA-u, na otvaranje plinskog tržišta utječe fingirano a ne doista, poguban je za domaću proizvodnju prirodnog plina, nepotrebno uređuje izdvajanje podzemnog skladišta Okoli, a proizvodnju plina smatra energetskom djelatnošću iako ona po ostalim hrvatskim zakonima to nije, komentira 'Poslovni dnevnik'. Zakon će, ako se ne izmijeni, izravno utjecati na pad cijena Ininih dionica, natjerati tu tvrtku da zatvori sva domaća plinska polja, ali i obustaviti daljnju plinofikaciju Hrvatske. Smatraju to stručnjaci u INA-i i Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin, koji su u Hrvatskoj gospodarskoj komori ta gledišta prenijeli i predstavnicima resornog Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koji su sporni zakon sastavili. Kako je istaknuo savjetnik predsjednika Uprave INA-e, dr. sc. Stevo KOLUNDŽIĆ "zakon ulazi duboko u sferu menadžmenta i onemogućuje ga da osigura pozitivno poslovanje, rast kompanije i rast dividende. "Nevjerojatno je na koliko mjesta zakon zadužuje i spominje Inu pa se pitam ima li pravo ime i ne bi li se trebao zvati Zakon o INA-i", rekao je dr.sc. Kolundžić. Vladimir KRAMBERGER, dipl. ing. iz Savjeta za energetiku INA-e, a koji je bio voditelj tima za suradnju s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva pri sastavljanju Zakona, dodao je da je zakon štetan i za samu državu, što se tiče njenih napora o ulasku u Europsku uniju. Zakon je financijski udar na INA-u, objašnjava gosp. Kramberger, jer INA-in plin dijeli na domaći i uvozni, što je po njemu diskriminacija kakve nema nigdje u Europi. Isključiv je razlog tomu, dodaje gosp. Kramberger, da se cijena plina može držati ispod tržišne cijene. Nadalje, on ističe da to upravo dokazuje članak koji traži da INA opskrbljivače tarifnih kupaca opskrbljuje samo domaćim plinom, dok uvozni smije prodavati tek kada domaćeg nestane. Gosp. Kramberger podsjeća da je otvaranje tržišta prirodnog plina u Hrvatskoj predviđeno 1. kolovoza 2008. godine. Kako će, pita se gosp. Kramberger, INA na tome otvaranju biti ravnopravna ako je po novome zakonu dužna lokalne opskrbljivače domaćim plinom opskrbljivati idućih pet godina? Da Zakon samo fingirano utječe na otvaranje tržišta prirodnog plina, u INA-i drže zato što će po njemu kupci iz današnje kategorije kućanstava imati pravo zadržati povlašteni status idućih pet godina te istovremeno moći izabrati drugog opskrbljivača. "Baš me zanima koji će to drugi dobavljač pristati ući na tržište na kojem će gubiti", pita se gosp. Kramberger te podsjeća da otvaranje domaćeg tržišta prirodnim plinom prvenstveno znači ulazak konkurencije INA-i kao jedinom današnjem opskrbljivaču tog energenta u Hrvatskoj. Bilo koji potencijalni opskrbljivač koji će na hrvatsko tržište htjeti ući ubrzo će shvatiti da od tržišta nema ništa, piše 'Poslovni dnevnik'. Šteta prelazi na INA-u i postaje nacionalna. Inini stručnjaci prijete da će ako kvalifikacija "domaći plin" ostane u zakonu i nakon 1. kolovoza 2008. godine, kada će se tržište liberalizirati, ozbiljno preispitati proizvodnju na mnogim plinskim poljima. "Gdje god troškovi proizvodnje plina budu veći od cijene koju ćemo moći postići na domaćem tržištu, ta ćemo polja biti prisiljeni zatvoriti", kaže gosp. Kramberger. Što se tiče podzemnog skladišta plina Okoli, Inini predstavnici negoduju što zakon nalaže njegovo izdvajanje u zasebnu tvrtku, umjesto tvrtku kćer INA-e, iako ta kompanija na Okole polaže pravo 30 godina već potpisanim koncesijskim ugovorom. Također, Inini su predstavnici zaključili da je proizvodnja prirodnog plina u svim ostalim hrvatskim zakonima i zakonima zemalja EU kvalificirana kao rudarska a ne energetska djelatnost. Pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo doc. dr.sc. Željko TOMŠIĆ, pak, odbacuje Inine optužbe zaključujući kako ih je vrlo malo točno i naglašava da sve polaze od nezadovoljstva Ininih ljudi sadašnjom cijenom plina koju ovaj zakon ne regulira, već će ju urediti tarifni sustav koji će se također donijeti ubrzo. "Ovaj zakon ide u korist INA-e i previše, i svaki bi se gospodarski subjekt borio da dobije ono što je Ina ovim zakonom dobila", tvrdi gosp. Tomšić te dodaje kako je INA natjerala Hrvatsku elektroprivredu (HEP) da sama traži nove količine plina koje će joj biti potrebne u budućnosti iako to u HEP-u nisu htjeli, piše 'Poslovni dnevnik'.