Dogodi li se pak poremećaj i ospkrba LNG-a bude niža, skladišta će veljaču dočekati na pet posto. Pad na te razine će značiti prekide u opskrbi u slučaju da se pri kraju europske zime dogode znatna zahlađenja, kao što se dogodilo u ožujku 2018. godine. Zaključak je da se u zimskom razdoblju potrošnja plina mora smanjiti za devet posto u odnosu na uobičajene razine u zadnjih pet godina kako bi se razina plina u skladištima održala na 25 posto u slučaju manje opskrbe LNG-om, a da bi se skladišta održala na 33 posto bila bi potrebna zimska redukcija potrošnje od 13%.
"Stoga su smjere štednje plina krucijalne za minimiziranje povlačenja plina iz skladišta te da se zalihe održe na adekvatnoj razini do kraja sezone grijanja", poručuju iz IEA. To je također bitno, dodaju, jer veća popunjenost skladišta na kraju zime će značiti i manje utiskivanja plina tijekom ljeta iduće godine, što bi potencijalno smanjilo i tenzije na plinskom tržištu.
Smanjena potrošnja plina
Potrošnja plina u Europi je u prvih osam mjeseci ove godine smanjena za 10 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, a na to je najviše utjecao čak 15-postotni pad potrošnje u industrijskom sektoru jer su tvornice ograničavala proizvodnju, stoji među ostalim u najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energju (IEA). Za 2023. godinu se, uslijed visokih cijena, predviđa smanjenje ukupne potražnje od četiri posto, ali ta će brojka ovisiti o potencijalnim daljim Gazpromovim smanjenjima isporuka.
Snažan pad opskrbe ruskim plinom u Europi dobrim je dijelom ove godine bio nadomješten rekordnim uvozom LNG-a, koji je u odnosu na 2021. godinu porastao 65%, kao i opskrbom iz plinovoda iz Norveške te drugih zemalja, poput Azerbajdžana (u prvih osam mjeseci ove godine uvoz plina iz te zemlje je porastao 50%). Najveći izvoznici LNG-a su SAD, Katar i Rusija, u prvih osam mjeseci ove godine je globalna trgovina tim plinom narasla šest posto usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, a u rastu izvoza je dominirao SAD.
