Tvrtka Nord Stream 2 AG, vlasnik plinovoda Sjeverni tok 2, podnijela je na europskom sudu tužbu protiv EU-a, osporavajući pravnu osnovu odluke o potpunoj obustavi uvoza ruskog plina, uz tvrdnju da se de facto svodi na izvlaštenje, bez ikakve kompenzacije, pokazali su službeni dokumenti.
EU je ove godine usvojio uredbu koja predviđa potpunu obustavu uvoza ruskog plina do konca 2027., uz obrazloženje da želi umanjiti ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.
Nord Stream 2 AG sa sjedištem u Švicarskoj sada je pred Općim sudom EU-a podigao tužbu protiv Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, zatraživši poništenje uredbe, tvrdeći da zabrana uvoza u načelu podrazumijeva izvlaštenje.
Zabrana uvoza blokirala je mogućnost ponovnog otvaranja sustava Sjeverni tok, dvaju dvocijevnih plinovoda na dnu Baltičkog mora. Sjeverni tok 1 sastojao se od dviju cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021., uz ulaganja od gotovo 10 milijardi eura. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe u veljači 2022. ušle u Ukrajinu.
Članovi su konzorcija Nord Stream AG, vlasnika Sjevernog toka 1 i 2, ruska državna plinska kompanija Gazprom s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie koji su postali suvlasnici na temelju sufinanciranja projekta.
U tužbi Nord Stream 2 AG navodi i da zabrana uvoza ruskog plina ima obilježja sankcija, a uvođenje takvih mjera, prema pravu Europske unije, moraju odobriti sve zemlje članice.
EU je prije 2022. godine uvozio oko 40 posto plina iz Rusije. Prošle godine taj je udio pao na 13 posto.
