Sredinom rujna završena je javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za gradnju plinovoda Bosiljevo-Sisak (DN 1000/100 bara), a provest će se i objedinjena procjena utjecaja na okoliš za još nekoliko važnih magistralnih plinovoda od međunarodnog značaja, kao što su Zabok-Lučko DN 700/75 bara, Rogatec-Zabok (DN 700/75), Karlovac-Lučko DN 500/75 i Bosiljevo-Karlovac DN 700/75. u slučaju plinovoda Bosiljevo-Sisak riječ je o projektu od šireg međunarodnog značaja. U Plinacru doznajemo da će se plinovodom Bosiljevo–Sisak, u dužini 101 km, povezati strateški plinovodni pravci Omišalj-Zlobin-Bosiljevo i Split-Bosiljevo (u budućnosti Jonsko-jadranski plinovod) s plinovodnim pravcem Sisak-Kozarac (Popovača)-Slobodnica, te dalje pravci prema Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
"Ti strateški plinovodni pravci bi otvorili odlične mogućnosti transporta plina kroz Republiku Hrvatsku iz potencijalnih novih dobavnih pravaca, odnosno novih međunarodnih projekata poput Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), Južnog toka i projekta Nabucco ili inicijative V4+ o uspostavi plinovodne poveznice Baltik-Jadran, s uporištima u poljskom i hrvatskom terminalu za ukapljeni prirodni plin", kažu u Plinacru. Ipak, izgradnja tog plinovoda prvenstveno ovisi o investicijskoj odluci za LNG terminal. Prema prijedlogu desetogodišnjeg Plana razvoja plinskog transportnog sustava RH 2015.-2024. izgradnja bi se trebala odvijati tijekom 2018. i 2019. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 142 milijuna eura.
Iako je prvenstvena važnost tog plinskog magistralnog pravca u evakuaciji plina koji bi u Hrvatsku trebao stizati iz drugih pravaca, on će dodatno povećati sigurnost i pouzdanost opskrbe plinom buduće plinske termoelektrane u Sisku koja se gradi opremom iz Rusije dobivenom temeljem klirinškog duga. Iako je prvobitno bilo tako zamišljeno,plinovod neće biti položen uz cijevi Janafovog naftovoda. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u svom rješenju iz srpnja 2013. poručuje Plinacru da, s obzirom na to da bi trasa plinovoda mogla slijediti trasu naftovoda, Plinacro treba svoje investicijske planove uskladiti s Janafovim planovima za modernizaciju naftovoda. U Plinacru kažu da su obavili konzultacije sa stručnim službama Janafa te da je trasa plinovoda u koridoru naftovoda, ali je izmaknuta sjeverno od postojeće trase naftovoda, "kako bi Janaf mogao nesmetano realizirati svoje investicijske planove".
No, u kojoj fazi je LNG projekt na Krku, na zemljištu čiji vlasnik je još uvijek Dioki, koji je u stečaju?
Mladen Antunović, direktor tvrtke LNG Hrvatska kaže da je ta tvrtka dala svoj prijedlog DUUDI-ju kako da Hrvatska najjednostavnije dođe do vlasništva nad zemljištem na Krku. LNG Hrvatska predala je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Projekt LNG terminala proglašen je strateškim investicijskim projektom, pa se očekuje da će to značajno ubrzati ishođenje svih potrebnih dozvola od kojih je prva lokacijska dozvola. S obzirom na to da je projekt uvršten na listu europskih projekata od zajedničkog interesa, čime je otvoren pristup određenim fondovima EU, podnesen je zahtjev na natječaj CEF-Energy 2014 za sufinanciranje aktivnosti koje treba provesti nakon lokacijske dozvole, a što je preduvjet za građevinsku dozvolu. To su izrada Front End Engineering Designa i izrada Glavnog projekta, a Antunović kaže da se sada očekuju rezultati natječaja.
"Pripremamo javni poziv (tzv. open season) koji ćemo uputiti svim zainteresiranim subjektima, prije svega trgovcima, dobavljačima i kupcima prirodnog plina za rezervaciju i zakup kapaciteta budućeg terminala. Istovremeno smo u komunikaciji sa svim zainteresiranim ulagačima, odnosno strateškim partnerima za koje ćemo pripremiti "investment call" te na transparentnoj platformi omogućiti ulaganje svima zainteresiranima pod jednakim uvjetima. Rezultati interesa poslužit će kao osnova za slijedeći korak, a to je sklapanje obvezujućih ugovora o zakupu kapaciteta na LNG terminalu na otoku Krku. Prilikom zatvaranja financijske konstrukcije odabrat će se najpovoljniji model i omjer privatnog/stranog kapitala u equity, kredita banaka i financijskih instrumenata EU, kao i mogućih bespovratnih EU sredstava. Odabrat će se model u kojem će država imati najviše dobrobiti uz najmanje rizike", govori Antunović. U pripremi je i jača plinska poveznica sa Slovenijom, najfrekventnijim uvoznim pravcem, a nju ne treba očekivati prije 2018. U sklopu desetogodišnjeg Plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2014-2023. godine, planiran je novi strateški transportni plinovodni koridor Bosiljevo-Karlovac- Lučko-Zabok-Rogatec (Slovenija). Iako već postoji međunarodni i magistralni plinovodi na tom pravcu, njihove osnovne karakteristike poput radnog tlaka i promjera plinovoda, te jednosmjernosti protoka iz Slovenije u Hrvatsku postojećim međunarodnim plinovodom Rogatec-Zabok, predstavljaju značajno ograničenje u postizanju zadovoljavajuće sigurnosti i pouzdanosti opskrbe.
Zbog vrlo izglednih scenarija sniženja ulaznog protoka i tlaka na drugim točkama ulaza u plinski transportni sustav u narednim godinama, naročito zbog izglednog pada proizvodnje na domaćim plinskim poljima, jačat će uloga uvoza plina. Novi plinovodni pravac Bosiljevo-Karlovac-Lučko-Zabok-Rogatec je priznat od strane Europske zajednice kao tzv. Projekt od zajedničkog interesa (PCI). Takvi projekti mogu dobiti značajnu financijsku potporu od zajedničkih europskih fondova poput CEF (Connecting Europe Facility). S obzirom na to da procijenjena investicijska vrijednost plinovodnog pravca Bosiljevo-Karlovac-Lučko-Zabok-Rogatec iznosi oko 110 milijuna eura, novac iz EU fondova može značajno olakšati njihovu realizaciju. Izgradnja dionice Bosiljevo-Karlovac i Lučko-Zabok-Rogatec predviđena je tijekom 2018. godine, a dionice Karlovac-Lučko tijekom 2022. i 2023. godine. Tim plinovodima bi se značajno povećao kapacitet transporta preko teritorija Hrvatske za druge zemlje i to u oba smjera. Ti plinovodi mogli bi biti i nastavak mogućih međunarodnih projekata poput Jonsko-jadranskog plinovoda, LNG-a i Južnog toka.
