Tržište elektromobilnosti posljednjih se godina razvija znatno brže nego što su mnogi predviđali. Broj električnih vozila raste, proizvođači automobila šire ponudu, a infrastruktura za punjenje postupno postaje sastavni dio prometnog i energetskog sustava. Međutim, razvoj tržišta pokazao je da sama izgradnja punionica nije dovoljna za stvaranje održivog poslovnog modela.
Vozači električnih automobila ne traže samo dostupnu punionicu. Očekuju da je mogu jednostavno pronaći, da punjenje mogu pokrenuti bez nepotrebnih koraka, da će oprema pouzdano raditi i da će u slučaju problema imati kome obratiti se. Drugim riječima, iskustvo punjenja mora biti jednako jednostavno i predvidljivo kao korištenje konvencionalne benzinske postaje.
Upravo je na tom načelu Qelo razvijao svoje poslovanje. Umjesto da se usredotoči isključivo na fizičko širenje mreže, od početka je razvijao cjelovit sustav koji povezuje infrastrukturu, tehnologiju, korisničko iskustvo, partnerske lokacije i alternativne modele financiranja.
Jednostavnost korištenja kao konkurentska prednost
Jedan od prvih izazova koje smo prepoznali bio je sam proces pokretanja punjenja. Iako se na prvi pogled čini jednostavnim, iskustvo korisnika uvelike ovisi o načinu autentifikacije i naplate.
Uobičajeni modeli korištenja punionica često uključuju pokretanje aplikacije, povezivanje s određenim načinom plaćanja i predautorizaciju sredstava na bankovnoj kartici. To može biti nepraktično za vozače koji žele brzo i jednostavno započeti punjenje, a dodatnu prepreku predstavlja korisnicima koji ne žele svaki put prolaziti kroz isti proces.
Zato smo među prvima na domaćem tržištu uveli 'postpaid' model naplate kojim se izbjegava potreba za predautorizacijom sredstava pri svakom punjenju. Korisnik ne mora razmišljati o rezervaciji iznosa na kartici prije nego što je punjenje uopće završeno. Dodatnu jednostavnost donosi Qelo RFID kartica, kojom se punjenje može pokrenuti bez korištenja mobilne aplikacije. Dovoljno ju je prisloniti na čitač i započeti punjenje.
Naizgled jednostavne promjene u korisničkom iskustvu imaju značajan utjecaj na prihvaćanje novih tehnologija.
Financiranje rasta kroz zajednicu investitora

Drugi važan element našeg poslovnog modela odnosi se na način financiranja razvoja infrastrukture. Izgradnja mreže ultrabrzih punionica kapitalno je intenzivna djelatnost. Osim nabave i instalacije opreme, treba osigurati priključnu snagu, pripremiti lokacije, razviti informatičke sustave i dugoročno održavati infrastrukturu.
Takva ulaganja zahtijevaju značajan kapital prije nego što pojedina lokacija ostvari puni komercijalni potencijal. Upravo zbog toga pristup financiranju predstavlja jednu od ključnih konkurentskih prednosti u području elektromobilnosti. No, još smo u početnoj fazi razvoja prepoznali mogućnost uključivanja građana u izgradnju nove infrastrukture. Tako je za pokretanje poslovanja i ulazak na tržište od građana prikupljeno oko 0,5 milijuna eura početnog kapitala.
U sljedećim se fazama nastavilo se s kombiniranjem različitih izvora financiranja. Prodaja vlasničkih udjela omogućila je uključivanje novih ulagača u vlasničku strukturu, dok su korporativne obveznice osigurale dodatni kapital za širenje poslovanja i izgradnju nacionalne mreže ultrabrzih punionica. Ipak, za nastavak ekspanzije treba osigurati dodatna sredstva. Stoga u sljedećoj fazi razvoja računamo i na komercijalne izvore financiranja.
Tehnologija koja mora raditi svaki dan
Pouzdanost infrastrukture jedan je od najvažnijih kriterija prema kojima korisnici procjenjuju mrežu punionica. Za vozača koji je na putu dostupnost punionice ne znači mnogo ako oprema nije funkcionalna ili ako punjenje ne može pokrenuti kada mu je potrebno. Zato nam je strateška suradnja s finskim proizvođačem Kempower omogućila izgradnju mreže ultrabrzih punionica koje odgovaraju zahtjevima sve većeg broja električnih vozila.
Naime, odabir opreme nije samo tehničko pitanje jer izravno utječe na iskustvo korisnika, pouzdanost rada, mogućnost daljnjeg širenja i ekonomsku održivost pojedinih lokacija. Jedino što korisnike zanima je radi li punionica, koliko brzo mogu napuniti vozilo i mogu li računati na dostupnost infrastrukture kada im je potrebna.
Ove smo godine ostvarili dostupnost mreže veću od 99,8%, što je važan pokazatelj operativne pouzdanosti. Važnu ulogu pri tome ima i 'roaming', odnosno mogućnost korištenja partnerskih mreža izvan vlastite infrastrukture, pri čemu Qelo kartica korisnicima omogućava pristup široj mreži punionica, uključujući one izvan Hrvatske. To je posebno važno za turizam i međunarodni promet.
Kartica kao platforma za rast
Ako je fizička infrastruktura temelj poslovanja, Qelo kartica jedan je od njegovih najvažnijih kanala razvoja. S vremenom je ona postala prepoznatljiv alat među vozačima električnih automobila u Hrvatskoj.
Posebno je zanimljivo da se njezina prepoznatljivost velikim dijelom razvija organski, na osnovi preporuka postojećih korisnika. Stoga ne čude podaci da gotovo svaki drugi vozač električnog automobila u Hrvatskoj koristi Qelo karticu. Takva baza korisnika predstavlja važnu prednost za daljnji razvoj.
Tvrtke koje elektrificiraju vozne parkove imaju specifične potrebe i, osim dostupnosti punionica, važno im je objedinjavanje troškova, jednostavna administracija i mogućnost upravljanja korištenjem infrastrukture većeg broja vozača. To je razlog zašto sve veći naglasak stavljamo na poslovne korisnike, a među tvrtkama koje već koriste Qelo kartice za svoje vozače nalaze se Span, GLS, Končar i Schneider Electric.
Poslovne flote predstavljaju logičan sljedeći korak u razvoju tržišta. Kako električna vozila postaju sve zastupljenija u korporativnim voznim parkovima, raste i potreba za jedinstvenim sustavom korištenja i obračuna punjenja. Pri tome ne nudimo samo pristup punionicama, već i pojednostavljenje procesa koji bi za tvrtke inače mogli predstavljati dodatno administrativno opterećenje.
Vrijednost lokacije veća od same punionice

Razvoj mreže ne ovisi samo o odabiru opreme i dostupnosti kapitala. Jednako je važno gdje će punionice biti postavljene. Naime, lokacija određuje potencijal korištenja, dinamiku punjenja i mogućnost ostvarivanja prihoda. Pri tome nije svaka dobra lokacija nužno ona na kojoj se vozila najkraće zadržavaju.
Zato razvijamo partnerski model suradnje s vlasnicima i upraviteljima. Trgovački centri, maloprodajne lokacije, ugostiteljski objekti i turistička odredišta predstavljaju prirodno okruženje za razvoj infrastrukture. Dok se vozilo puni, korisnik može obaviti kupnju, otići na ručak ili koristiti druge sadržaje. Takav model stvara dodatnu vrijednost za obje strane. Za trgovce i ugostitelje to može značiti veći promet, a za vlasnike nekretnina dodatnu vrijednost lokacije. Punionica tako prestaje biti samo infrastrukturni element i postaje dio šire ponude prostora.
Ključ uspjeha pri tome je u odabiru lokacija koje imaju stvarni potencijal korištenja. Nije dovoljno instalirati punionicu tamo gdje postoji slobodan prostor i odgovarajući priključak, već treba i razumjeti kretanje vozila, navike korisnika, okolne sadržaje i očekivanu potražnju. Upravo na osnovi partnerskog modela nastojimo maksimalno iskoristiti potencijal pojedine lokacije.
Korisnička podrška kao dio infrastrukture
U području elektromobilnosti često se govori o snazi punionica, brzini punjenja i broju priključaka. Međutim, postoji još jedan element koji može značajno utjecati na korisničko iskustvo: dostupna i učinkovita korisnička podrška. Stogakorisničku podršku promatramo kao sastavni dio usluge, a ne kao dodatnu funkciju poslovanja.
Korisnicima je dostupna podrška koja odgovara na njihove upite i pomaže u rješavanju poteškoća. Kada problem nije moguće riješiti standardnim postupkom pozivnog centra, u proces se uključuje naš interni tim. Takav način rada omogućava da se problemi ne zadržavaju na razini zaprimanja prijave, nego da se aktivno traži njihovo rješenje. U kombinaciji s visokom dostupnošću mreže time se stvara povjerenje.
Sljedeći izazov: dostupnost infrastrukture izvan komercijalno najatraktivnijih lokacija
Uspjeh dosadašnjeg modela otvara i novo pitanje koje sve češće dobivamo od korisnika: kada će punionica stići u njihovu blizinu? To je ujedno jedan od najvećih izazova sljedeće faze razvoja tržišta. U početku je bilo logično usmjeriti ulaganja prema lokacijama s najvećim prometom i najvećim očekivanim brojem korisnika. Međutim, kako broj električnih vozila raste, povećava se potreba za infrastrukturom i na lokacijama koje nisu nužno komercijalno najatraktivnije.

Prometni pravci, turistička središta, otoci, manji gradovi i slabije razvijene regije zahtijevaju ravnomjerniju dostupnost infrastrukture. No, ekonomska računica na takvim lokacijama često je znatno složenija. Za razliku od velikih urbanih središta, gdje postoji veća koncentracija korisnika, na pojedinim područjima treba izgraditi infrastrukturu prije nego što se razvije dovoljna potražnja. Investitor tako preuzima rizik ulaganja u lokaciju čiji će se puni potencijal možda ostvariti tek za nekoliko godina.
Upravo zbog toga daljnji razvoj mreže neće ovisiti samo o spremnosti privatnih operatora na ulaganja, nego i o okvirima koje će postaviti država. Potrebni su modeli sufinanciranja, poticaji ili druge regulatorne olakšice koje bi omogućile izgradnju infrastrukture i ondje gdje trenutačno ne postoji dovoljno snažan komercijalni interes. To ne znači da bi država trebala preuzeti ulogu tržišnih operatora. Njezina je uloga stvoriti uvjete u kojima će privatni kapital moći sudjelovati u razvoju infrastrukture i na područjima koja su važna za prometnu povezanost, turizam i ravnomjeran regionalni razvoj.
Autoceste kao veliki infrastrukturni izazov
Posebno važnu ulogu u budućem razvoju tržišta imaju autoceste i njihova odmorišta. Iako se mreža punionica postupno širi, razvoj na autocestama zahtijeva drukčiji pristup od izgradnje na gradskim i trgovačkim lokacijama. Riječ je o projektima koji uključuju velika početna ulaganja, zahtjevnu energetsku infrastrukturu, dugoročne koncesijske odnose i potrebu za odgovarajućim kapacitetima tijekom prometnih vrhunaca. Tu vidimo prostor za sudjelovanje u razvoju infrastrukture i teži pronalaženju održivog ekonomskog modela kojim bi se omogućila izgradnja ultrabrzih punionica na odmorištima.
Pri tome treba otvoriti pitanje postojećeg regulatornog okvira. Važeći Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti prepoznaje punionice kao infrastrukturu za alternativna goriva, ali njihov položaj u praksi treba dodatno prilagoditi specifičnostima tržišta elektromobilnosti. Zato je važno da nadležna tijela, uključujući nadležno ministarstvo i upravitelje cestovne infrastrukture, otvore dijalog s tržišnim operatorima i razmotre potrebne izmjene propisa.
Tržište koje tek ulazi u novu fazu razvoja
Budućnost Qela, baš kao i budućnost cijelog tržišta punjenja električnih vozila, oblikovat će nekoliko međusobno povezanih čimbenika: dostupnost kapitala, tehnološki razvoj, rast broja električnih vozila, partnerstva s vlasnicima lokacija i regulatorni okvir.
Dosadašnji razvoj pokazao je da je moguće izgraditi prepoznatljiv poslovni model koji povezuje privatna ulaganja, tehnološke partnere, poslovne korisnike i krajnje vozače. Međutim, sljedeća faza zahtijevat će još veća ulaganja i širu suradnju javnog i privatnog sektora.
Elektromobilnost se više ne može promatrati isključivo kao pitanje izbora pogonskog sustava automobila. Ona podrazumijeva razvoj cijelog ekosustava koji uključuje energetiku, promet, tehnologiju, investicije i javne politike. Upravo će sposobnost povezivanja tih područja odrediti koliko će brzo ona postati dostupna i praktična za širi krug korisnika.
Sljedeće razdoblje zato neće biti obilježeno samo pitanjem koliko novih punionica možemo izgraditi, nego i pitanjem kako ih izgraditi na pravim mjestima, financirati na održiv način i učiniti dostupnima svima kojima su potrebne. To je izazov koji nadilazi pojedinačne tvrtke i zahtijeva suradnju cijelog tržišta. U toj raspravi želimo sudjelovati ne samo kao operator infrastrukture, nego i kao jedan od sudionika koji svojim iskustvom i konkretnim poslovnim modelom može pridonijeti oblikovanju budućnosti elektromobilnosti u Hrvatskoj.
Dakako, elektromobilnost je jedna od glavnih tema ovogodišnje Nove ere prometa, na kojoj s uvodnim izlaganjem i na okruglom stolu sudjeluju i prvi ljudi Qela...

