Njemačke stručne udruge ističu da se postojeći klima-uređaji koji su u svojoj suštini zapravo dizalice topline zrak - zrak tijekom zimskih mjeseci mogu koristiti kao dopuna postojećim plinskim sustavima grijanja i time dodatno smanjiti potrošnja plina tijekom zime. Na mogućnost primjene takvih rješenja, koja su u Dalmaciji i drugim primorskim dijelovima Hrvatske poznata već godinama, nedavno je njemačku javnost upozorio Stručni savez za klimu i zgradarsrtvo (FGK).
Naime, u mnogim njemačkim stambenim i drugim prostorima već su odavno ugrađeni klima-uređaji koji zbog njemačkih klimatskih uvjeta isključivo koriste način rada za hlađenje, iako imaju mogućnost preokretanja ciklusa i grijanja zraka u prostoriji tijekom zime. Zbog toga ih FGK smatra rješenjem koje će omogućiti smanjenje potrošnje plina za grijanje tijekom zime, tako što će se dio potreba za toplinom u toj prostoriji zimi pokrivati radom klima-uređaja. Kao mogućnost FGK pri tome spominje rad klima-uređaja za pokrivanje toplinskih potreba do vanjske temperature zraka 0 °C, kada bi automatika uključila plinski kotao u pogon (no, treba napomenuti da takve zimske vanjske temperature u Njemačkoj zimi i nisu baš rijetke!). Pri tome se procjenjuje da bi se samo takvim radom svih klima-uređaja koji imaju mogućnost takvog rada i koji su u primjeni u Njemačkoj mogao ostvariti toplinski učin od čak 18 GW, što odgovara potrošnji 2,75 mlrd. m3 prirodnog plina i emisijama ugljičnog dioksida od 2,6 mil. t, objavio je njemački stručni portal 'CCi.Dialog'.
Ipak, pri tome nitko još nije pojasnio odakle, tj. iz kakvih bi se elektrana pokrila dodatna potrošnja električne energije tijekom zime u Njemačkoj, ako se u obzir uzme da su nuklearne elektrane ugašene i da će ponovno puštanje u pogon termoelektrana na ugljen koje su 'privremeno' isključene biti vrlo teško.
