Ako bi namjeravana zabrana primjene perfluorakrilnih i polifluorakrilnih tvari (PFAS-ova) obuhvatila sve fluorirane stakleničke plinove koji se kao radne tvari koriste u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici, to bi itekako oslabilo europsku industriju i gospodarstvo i njegovu međunarodnu konkurentnost. U tom bi se slučaju ukupne štete mogle popeti i do 560 milijardi eura samo u prvoj godini stupanja takve zabrane na snagu u zemljama Europske unije. To je ključni nalaz iz nedavno objavljene studije pod naslovom 'Perfluorakrilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS) i njihova uloga kao pokretača konkurentnosti europske industrije'. Studiju je pripremio Stručni odjel za transformacije, inovacije i zdravstvo Europskog parlamenta na zahtjev Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE).
Studija na 198 stranica pokazuje kako PFAS-ovi omogućavaju industrijsku konkurentnost EU-a i kakav bi mogao biti potencijalni utjecaj potpune zabrane ili ograničenja njihove primjene, osobito kada je riječ o fluoriranim stakleničkim plinovima. Analiza je pri tome usmjerena na šest ključnih fluoropolimera i fluoriranih stakleničkih plinova koji se koriste u zrakoplovstvu, obrani, energetici i termotehnici (što uključuje rashladnu i klimatizacijsku opremu, uređaje i sustave i dizalice topline) i u industriji poluvodiča.
Pri tome za područje termotehnike osobito važna preporuka da se radne tvari (tj. fluorirani staklenički plinovi) u cijelosti isključe iz opsega svih potencijalnih ograničenja i zabrana primjene PFAS-ova i da se umjesto toga pooštre određene odredbe iz 'F-Gas Regulative'. Tako se smatra da ona već predviđa postupno napuštanje primjene pojedinih fluoriranih stakleničkih plinova i istodobno potiče postupni razvoj alternativnih rješenja. Zabrana primjene PFAS-a utjecala bi, između ostalog, na vrlo često korištene radne tvari kao što su R 125, R 134a i R 143a, a osobito na hidrofluroolefine (HFO) kao što su R 1234yf i R 1234ze(E) koji se danas osobito česti kao tzv. zamjenske radne tvari s malim vrijednostima potencijala globalnog zagrijavanja (GWP).
Istodobno, studija pokazuje i da zamjena PFAS-ova koji se koriste u zrakoplovstvu, obrani i industriji poluvodiča trenutačno nije moguća zbog nedostatka alternativa. Zbog toga bi u predviđene zabrane trebalo uvesti značajne iznimke kako bi se omogućilo dovoljno vremena za razvoj.
Nadalje, izračunato je da bi, osim spomenutih prvotnih troškova od 560 mlrd. eura, gospodarstvo bilo pogođeno naknadnim troškovima od oko 70 mlrd. godišnje u svim daljnjim godinama, što bi utjecalo na oko 39 000 tvrtki i više od 2,9 milijuna radnih mjesta u zemljama EU-a, objavio je njemački stručni portal 'CCI.Dialog'.
