Čad i Bangladeš bile su najonečišćenije zemlje u svijetu 2024., s prosječnom razinom smoga više od 15 puta većom od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prema podacima koje je prikupila švicarska tvrtka za praćenje kvalitete zraka IQAir. Samo su Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island ispunili standarde za kvalitetu zraka, rekao je IQAir.
Veliki manjak podataka, posebice za Aziju i Afriku, zamagljuje svjetsku sliku, a mnoge zemlje u razvoju oslanjale su se na senzore kvalitete zraka postavljene na zgradama veleposlanstava i konzulata SAD-a kako bi pratile razinu smoga, izvijestio je Reuters.
Međutim, State Department je nedavno okončao taj program, pozivajući se na proračunske uštede i više od 17 godina podataka uklonjeno je prošli tjedan sa službene stranice američke vlade za praćenje kvalitete zraka, airnow.gov, uključujući očitanja prikupljena u Čadu.
"Većina zemalja ima nekoliko drugih izvora podataka, ali to će značajno utjecati na Afriku, jer su često to bili jedini izvori javno dostupnih podataka o praćenju kvalitete zraka u stvarnom vremenu", rekla je Christi Chester-Schroeder, znanstvena voditeljica IQAira za kvalitetu zraka.
Industrijalizirani dio Indije
Nejasni podaci rezultirali su isključenjem Čada s popisa IQAir-a za 2023., ali je ta zemlja rangirana kao najonečišćenija zemlja 2022., pogođena prašinom u Sahari, kao i nekontroliranim spaljivanjem usjeva.
Prosječna koncentracija malih, opasnih čestica u zraku poznatih kao PM2.5 dosegla je 91,8 mikrograma po prostornom metru prošle godine u zemlji, nešto više nego 2022. WHO preporučuje razine ne veće od pet mg, što je standard koji je prošle godine ispunilo samo 17 posto gradova, prenosi Hinin specijalizirani portal Zelena Hrvatska.
Indija, peta na ljestvici smoga iza Čada, Bangladeša, Pakistana i Demokratske Republike Kongo, zabilježila je pad prosječne vrijednosti PM2,5 za sedam posto godišnje na 50,6 mg.
Ali, u Indiji je 12 od 20 najonečišćenijih gradova svijeta, s Byrnihatom u visoko industrijaliziranom dijelu sjeveroistoka zemlje, na prvom mjestu s prosječnom razinom PM2,5 od 128 mg.
Monitori u gradovima
Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u povećanju onečišćenja, upozorava Chester-Schroeder, s višim temperaturama koje uzrokuju žešće i dugotrajnije šumske požare koji su zahvatili dijelove jugoistočne Azije i Južne Amerike.
Christa Hasenkopf, direktorica programa za čisti zrak na Institutu za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu (EPIC), rekla je da će najmanje 34 zemlje izgubiti pristup pouzdanim podacima o onečišćenju nakon zatvaranja američkog programa.
Program State Departmenta rezultirao je poboljšanjem kvalitete zraka u gradovima u kojima su postavljeni monitori, produživši životni vijek i čak smanjivši naknade za opasnost za američke diplomate, što znači da je isplatio sam sebe, rekla je Hasenkopf.
"(To) je veliki udarac naporima za kvalitetu zraka u cijelom svijetu", dodala je.
