Novo izvješće nevladinih udruga - Bankwatcha, Za Zemiata i Zelene akcije, u suradnji sa Zero Waste Europe, otkriva da trenutna proračunska izdvajanja EU-a za kružno gospodarstvo i mjere gospodarenja komunalnim otpadom nisu dostatna da pomognu zemljama srednje i istočne Europe da sustignu ciljeve dekarbonizacije EU-a.
Izvješće, objavljeno danas, analizira iskorištenost sredstava EU-a za gospodarenje otpadom u devet zemalja srednje i istočne Europe: Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Latviji i Poljskoj. Ustanovljeno je da mnoge od tih zemalja daleko zaostaju za optimalnim praksama gospodarenja otpadom, posebno u odvajanju i recikliranju biootpada, uglavnom zbog nedostatka ciljanog financiranja za rješenja gospodarenja otpadom na višoj razini, kao što su sprječavanje, smanjenje i recikliranje otpada.
Dok je razdoblje ulaganja 2014. – 2020. donijelo poboljšanja u recikliranju i smanjenju odlaganja otpada, napredak u smanjenju emisija metana iz odlagališta bio je spor i ostaje izazov zbog neučinkovitog preusmjeravanja biootpada iz tokova miješanog otpada.
Godine 2020. 27 posto ukupnih emisija metana u EU-u dolazilo je iz sektora gospodarenja otpadom, pri čemu su odlagališta otpada glavni doprinos tome. Dekarbonizacija sektora otpada zahtijevat će više ciljanih ulaganja u obradu biootpada, tehnologije za hvatanje metana i kružno gospodarstvo, uključujući ciljanu potporu lokalnim vlastima za poboljšanje sustava prikupljanja i recikliranja biootpada, uključujući financiranje lokalne komunikacije i ljudskih resursa.
Proračun je veći, ali...
Proračun za razdoblje 2021. – 2027. za gospodarenje otpadom i kružno gospodarstvo 39 posto je veći nego u razdoblju 2014. – 2020. i napredniji, a prioritet daje prevenciji, smanjenju, razvrstavanju, ponovnoj uporabi i recikliranju. Naime, 60 posto ukupnih izdvajanja namijenjeno je gospodarenju kućnim i industrijskim otpadom, prvenstveno u recikliranju.
Ovaj pomak prema održivijim i resursno učinkovitijim praksama pojačan je novim pravilima financiranja kohezijske politike i načelom „ne čini značajnu štetu” u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost, koji ograničavaju financiranje projekata spaljivanja i odlagališta, usmjeravajući ulaganja prema rješenjima za gospodarenje otpadom na višoj razini.
Marko Košak, koordinator programa Zero Waste Cities u Zelenoj akciji kaže: ‘Progresivni gradovi u Europi pokazuju da je učinkovito gospodarenje biootpadom moguće i da projekti financirani iz EU-a mogu odigrati vrijednu ulogu. Nažalost, ministarstva u zemljama EU-a odgovorna za ovo financiranje mogla bi biti puno učinkovitija u raspodjeli sredstava i pomaganju općinama u postizanju njihovih ciljeva za smanjenje biootpada na odlagalištima.”
