U Europskoj uniji se proizvede više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje. To je pet tona otpada po stanovniku, a od ukupne količine samo se 38 posto otpada reciklira. Ako bismo promatrali količinu godišnjeg komunalnog otpada po stanovniku, u Hrvatskoj je to u 2022. bilo 474 kilograma, što je najveća vrijednost u razdoblju praćenja podataka, od 1995. godine. Kako taj otpad iskoristiti za stvaranje nove vrijednosti, bila je tema hrvatsko-slovenskog foruma o kružnom gospodarstvu koji je održan danas u HGK.
"Naša gospodarska politika kontinuirano se usklađuje s europskim i regulatornim standardima iz Zelenog plana. To uključuje ključne ciljeve poput dekarbonizacije, zelene i digitalne tranzicije te uspostavu kružnog gospodarstva. Za uspostavu kružnih modela neophodna je suradnja svih dionika, a to nam je naročito bitno s našim prvim susjedom. U mnogočemu možemo biti jedni drugima primjer i poticaj", poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, najavivši da će se u okviru ESG akademije HGK 21. svibnja održati radionica na temu kružnog gospodarstva.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat također se osvrnuo na ciljeve EU-a u narednom razdoblju. "Gospodarenje otpadom ima ključnu ulogu u ostvarenju vrlo ambicioznih ciljeva. Kada se otpad ne može izbjeći, onda njegova ekonomska vrijednost mora biti obnovljena", rekao je.
Praktični savjeti
Jernej Salecl, generalni direktor u slovenskom Ministarstvu za gospodarstvo, turizam i sport, rekao je kako događanje pokazuje da poduzetnici imaju potporu na njihovom putu do cilja kružnog gospodarstva. Posebice je istaknuo terenski čimbenik tog susreta tvrtki budući da je organiziran i obilazak postrojenja tvrtke CE-ZA-R.
Organizaciju susreta pozdravio je i Nj.E. Gašper Dovžan, veleposlanik Republike Slovenije u Hrvatskoj. "Vrlo je važno nastaviti ovu suradnju po pitanju kružnog gospodarstva između naših država", poručio je.
'Keynote' predavanje održala je Ladeja Godina Košir (Institute for Circular Economy), koja je govorila o najnovijim trendovima i praktičnim savjetima o transformaciji poslovnih modela. Osnivačica je i izvršna direktorica organizacije Circular Change i supredsjedateljica Europske platforme dionika kružnog gospodarstva (ECESP) u Bruxellesu.
"Mi smo u Sloveniji napravili mape puta prema kružnom gospodarstvu jer smo shvatili da je to tema koja određuje koliko smo kao gospodarstvo konkurentni. Nije to pitanje volimo li prirodu ili ne, nego hoćemo li opstati na tržištu. Nema granica među državama, i mali smo, trebamo udružiti svu pamet, sve resurse upotrijebiti kako bismo opstali. Trenutak je tu i sada za ekonomiju i društvo u cjelini za pokazati jedinstvo", rekla je.
Jaka kemijska industrija
Anđelko Švaljek, direktor RGNC grupe i predsjednik Grupacije za kružno gospodarstvo HGK, rekao je da nam kružno gospodarstvo daje priliku za reindustrijalizaciju Europe. "Puno proizvodnih kapaciteta je dislocirano, a kada koristimo sirovine koje su drugima otpad i kreiramo nove proizvode cijeli proces se odvija lokalno", rekao je, istaknuvši da su suradnje poput ove sa Slovenijom iznimno važne. "Kad dođe nevrijeme, šteta nastaje s obje strane granice", poručio je.
"Zeleni plan dugoročno nema alternativu, ali se kratkoročno moramo fokusirati na izazove. Plan podrazumijeva transformaciju ne samo gospodarstva, već i promjenu cijelog društva. U korištenju potencijala otpada ključnu ulogu će imati jaka kemijska industrija", rekao je Saša Muminović, predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba i predsjednik Uprave AquafilCRO, koji u sklopu skupine Aquafil uspješno razmjenjuje ideje i primjere dobre prakse između članica grupe, a posebice na liniji Italija – Slovenija – Hrvatska.
U sklopu foruma organizirani su i B2B susreti s poslovnim subjektima iz Slovenije, priopćila je HGK.
