Planirane hidroelektrane u istočnoj Hercegovini velika su prijetnja

Autor: B.L. Objavljeno: 16.03.2025. 🕜 18:34 Lokacija: Prag (Češka)
  • Rijeka Neretva u donjem toku, kod Opuzena (foto: BL, prosinac 2021.)

• Neretva, Opuzen, Dubrovačko-neretvanska županija
    Izvor: B.L.

Projekt Gornji horizonti ozbiljno može naštetiti okolišu i bioraznolikosti

Projekt HE Gornji horizonti koji predviđa gradnju niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi predstavlja ozbiljnu prijetnju okolišu i bioraznolikosti tog područja. Upozorili su to predstavnici organizacija civilnog društva CEE Bankwatch Network  i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini.  

Povodom Međunarodnog dana rijeka ti su ekološki aktivisti i drugi okupljeni stručnjaci istaknuli kako bi ostvarenje tog projekta imalo nesagledive posljedice na ekosustav, vodne resurse i lokalne zajednice koje žive uz te rijeke i od njih. Posebno je naglašena šteta koju bi HE Dabar nanijela rijeci Neretvi i Hutovom blatu, jednom od najvažnijih močvarnih područja u Europi koje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom.

"Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da se aktivno uključi u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš za HE Bileća i da spriječi uništenje neprocjenjivih ekosustava i rijeka. Kratkoročni interesi investitora ne smiju biti ispred interesa građana," istaknula je Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku Jugoistočne Europe iz organizacije CEE Bankwatch. 

Valja se prisjetiti, Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu (CZZS) aktivno vode pravnu borbu protiv tog projekta, dok jeMinistarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije potkraj veljače zatražilo informaciju o aktivnostima vezanim uz postupak procjene utjecaja na okoliš pri izgradnji HE Bileća. 

Nedavne sudske odluke poništile su nekoliko građevinskih dozvola za HE Dabar, što predstavlja značajan korak u zaštiti okoliša i poštivanju zakonskih procedura. Također je ponesena i žalba Tajništvu Bernske konvencije, a u pripremi su i prijave drugim međunarodnim tijelima, uključujući Ramsarsku i Aarhušku konvenciju. 

"Institucije moraju prepoznati dugoročne posljedice projekta Gornji horizonti i usmjeriti resurse u razvoj alternativnih rješenja koja neće ugroziti prirodnu ravnotežu i kvalitetu života stanovnika uz rijeke," zaključila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, a prenosi CEE Bankwatch Network.

TAGOVI