U kontinentalnom dijelu najprisutnije onečišćenje sitnom prašinom

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) izradilo je Izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Praćenje kvalitete zraka u Hrvatskoj provodi se na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka državne mreže, mjernim postajama na području jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave te mjernim postajama onečišćivača.

Izvješće se izrađuje u tekućoj godini za proteklu kalendarsku godinu, te obuhvaća podatke o koncentracijama sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: sumporovog dioksida (SO₂), dušikovog dioksida i dušikovih oksida (NO₂ i NO_x), lebdećih čestica (PM₁₀ i PM_2,5), olova (Pb), benzena (C₆H₆), ugljikovog monoksida (CO), prizemnog ozona (O₃) , sumporovodika (H₂S), amonijaka (NH₃), arsena (As), kadmija (Cd), žive (Hg), nikla (Ni), benzo(a)pirena (BaP) i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU), pokazatelja prosječne izloženosti za PM_2,5 (PPI) te kemijskog sastava PM_2,5, izvijestio je Zavod za zaštitu okoliša i prirode MZOZT-a.

Izvješće sadrži ocjenu kvalitete zraka s ukupno 33 mjerne postaje (uključujući mjerna mjesta PM_2,5 PPI) državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i s 42 mjerne postaje jedinica područne (regionalne) samouprave, Grada Zagreba, jedinica lokalne samouprave te s mjernih postaja onečišćivača.

 

Klimatološke razlike

Prema Izvješću, najprisutnije je onečišćenje zraka lebdećim česticama PM₁₀ i PM_2,5, tj. sitnom prašinom, posebice u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U 2023. prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti za lebdeće čestice su zabilježena u Industrijskoj zoni (Slavonski Brod i Kutina). 

Najveći broj dana u kojima su zabilježene povišene koncentracije lebdećih čestica raspoređeno je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvori onečišćenja kućna ložišta i promet.

Na mjernim postajama u priobalju propisane granične vrijednosti za lebdeće čestice nisu prekoračene.

Povećane razine koncentracija lebdećih čestica na mjernim postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatske u odnosu na niže zabilježene razine na mjernim postajama u priobalju uzrokovane su, između ostaloga, klimatološkim razlikama.

 

Usklađenost zona

Nadalje, u 2023. zabilježeno je prekoračenje benzo(a)pirena u lebdećim česticama PM₁₀ (BaP u PM₁₀) u aglomeraciji Zagreb. Izvori emisija BaP u PM₁₀ su isti kao i za lebdeće čestice. Prekoračenja propisane ciljne vrijednosti za prizemni ozon (O₃) u 2023. zabilježena su u zonama Istra i Dalmacija. U toj godini nije prekoračen prag obavješćivanja tijekom tri uzastopna sata ni na jednom mjernom mjestu. Istovremeno, nije prekoračen prag upozorenja ni na jednoj mjernoj postaji.

Zrak je u prošloj godini, s obzirom na dušikov dioksid (NO₂), ugljikov monoksid (CO), sumporov dioksid (SO₂), benzen i metale u česticama bio prve kategorije na svim mjernim mjestima. Za ukupnu taložnu tvar (UTT) je zabilježena druga kategorija na mjernim mjestima u Pločama i Opuzenu (zona Dalmacija). Na ostalim mjernim mjestima količine ukupne taložne tvari i metala Pb, Cd, Ni, Tl, As i Hg u UTT bile su niže od graničnih vrijednosti te je zrak bio prve kategorije.

Promatrajući usklađenost zona i aglomeracija s ciljevima zaštite okoliša od 2013. do 2023., iako su prekoračenja pojedinih onečišćujućih tvari i dalje prisutna (PM₁₀, PM_2,5, BaP u PM₁₀, O₃) zamjetno je poboljšanje kvalitete zraka kroz sve veći broj zona i aglomeracija koje su sukladne s ciljevima zaštite okoliša.

 

Akcijski planovi

Trend razina onečišćenosti srednje godišnje vrijednosti od 2013. do 2023. za NO₂ prikazuje oscilacije srednje godišnje vrijednosti kroz godine, no uglavnom su ispod propisane granične vrijednosti, osim u Zagrebu, gdje je srednja godišnja vrijednost u pojedinim godinama prekoračivala graničnu vrijednost.

Trend razina onečišćenosti srednje godišnje vrijednosti i broja dana prekoračenja granične vrijednosti za PM₁₀ od 2013. do 2023. na mjernim postajama na kontinentu na kojima su prekoračivane granične vrijednosti pokazuje lagani pad i ispod granične vrijednosti, a kod srednje godišnje vrijednosti pad je čak izraženiji, no povišene koncentracije i prekoračenja su još uvijek prisutna. 

Trend razina onečišćenosti srednje godišnje vrijednosti od 2013. do 2023. za PM_2,5, slično kao i za PM₁₀, zamjetan je pad srednje godišnje vrijednosti. U zonama i aglomeracijama u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih i/ili ciljnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, nadležna upravna tijela jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba imaju obavezu donošenja Akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka te su dužni osigurati provođenje mjera iz predmetnih planova.

 

Nepovoljni geografski položaj

Iako se razine onečišćenja smanjuju, to smanjenje je sporo te je problem onečišćenja pojedinim onečišćujućim tvarima kontinuirano prisutan. Mjere i propisane obaveze donošenja akcijskih planova koje se provode ne daju dovoljno brze i zadovoljavajuće rezultate. Stoga je i dalje potrebno činiti dodatne napore u definiranju kvalitetnih mjera u akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka. 

Mjere trebaju biti izravno usmjerene na izvore onečišćenja. Hrvatska je u nepovoljnom geografskom položaju tako da veliki dio onečišćenja potječe od emisija susjednih zemalja.

Upravo zbog navedenog, rješavanje ovog problema u velikoj mjeri ovisi i o aktivnostima za smanjenje emisija koje provode i susjedne države izvršavanjem obaveza protokola iz Göteborg -a (Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona) i konvencije LRTAP (Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima) te primjeni mjera za poboljšanje kvalitete zraka drugih članica Europske unije sukladno odredbama iz Direktive o kvaliteti zraka 2008/50/EZ (tzv. CAFE direktiva).