Oborine u sredozemnoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova od 1871. do 2020. godine. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 tisuće postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji.
Oborinski režim Sredozemlja karakteriziran je neujednačenom raspodjelom oborine tijekom godine s izraženim manjkom tijekom ljeta. Projekcije klimatskih promjena i dosadašnja opažanja sugeriraju smanjenje količine oborine u ovom području tijekom 21. stoljeća. Međutim, pojedina istraživanja sugeriraju da su promjene u količinama oborine posljedica atmosferske cirkulacije te bi dugoročno mogle ostati nepromijenjene, javlja Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Koristeći podatke s 23 tisuće kišomjernih postaja u 27 zemalja, uključujući Hrvatsku, Sergio Vicente-Serrano i suradnici objedinili su dosad najveći skup dostupnih podataka tijekom razdoblja 1871. – 2020., omogućujući im istraživanje dugoročnih godišnjih i sezonskih trendova oborine. Također su usporedili taj skup podataka s klimatskim modelima dostupnih iz projekata Coupled Model Intercomparison Project (CMIP) 5 i 6.
Utvrdili su da su količine oborine na Sredozemlju tijekom tog razdoblja uglavnom ostale stabilne, ali su pokazivale značajne prostorne varijacije te razlike između određenih desetljeća i sezona. Iako su u pojedinim regijama i razdobljima utvrđeni određeni trendovi, autori ih pripisuju dinamici atmosfere te sugeriraju da su povezani s unutarnjom varijabilnošću. Napominju kako njihovi podaci usklađuju opažanja s modelima CMIP 6 za prošle oborine, pri čemu ni jedni ni drugi ne pokazuju dominantan trend oborine u prošlosti.
Sve češće suše
Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Sredozemlje suočava sa sve češćim sušama koje su uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zraka na ovom području.
Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji.
"Ponosni smo da su podaci DHMZ-a i naši stručnjaci doprinijeli ovom važnom istraživanju!", ističu u DHMZ-u.
Cijeli članak dostupan je OVDJE.
