Europska komisija ovaj tjedan je objavila Komunikaciju o upravljanju klimatskim rizicima u Europi. U njoj se utvrđuje kako EU i njegove članice mogu bolje predvidjeti, razumjeti i rješavati sve veće klimatske rizike. Nadalje, predstavljeno je kako mogu pripremiti i provesti politike kojima se spašavaju životi, smanjuju troškovi i štiti blagostanje diljem EU-a.
Komunikacija je odgovor na prvu Europsku procjenu klimatskih rizika (EUCRA), znanstveno izvješće Europske agencije za okoliš. Zajedno su zapravo poziv na djelovanje za sve razine vlasti, kao i za privatni sektor i civilno društvo. U njima se jasno navodi kako su sve glavne djelatnosti i područja politika izloženi rizicima povezanima s klimom, koliko su ozbiljni i hitni rizici te koliko je važno pojasniti tko je odgovoran za njihovo uklanjanje, javlja EK.
Komunikacija pokazuje kako EU može učinkovito prevladati rizike i izgraditi veću otpornost na klimatske promjene. Komisija predlaže niz mjera i surađivat će s drugim institucijama EU-a, članicama, regionalnim i lokalnim tijelima, građanima i tvrtkama kako bi se odgovorilo na te prijedloge.
Pristupačna čista energija
U Komunikaciji EK-a naglašava se kako je djelovanje za poboljšanje otpornosti na klimatske promjene ključno za održavanje društvenih funkcija i zaštitu ljudi, gospodarske konkurentnosti te zdravlja gospodarstava i tvrtki EU-a. To je nužno i za pravednu i poštenu tranziciju.
Ulaganje unaprijed u smanjenje osjetljivosti na klimatske rizike imat će primjetno niže troškove od znatnih iznosa potrebnih za oporavak od klimatskih učinaka kao što su suše, poplave, šumski požari, bolesti, kvarovi usjeva ili toplinski valovi. Prema konzervativnim procjenama, ta bi šteta mogla smanjiti BDP EU-a za oko sedam posto do kraja stoljeća.
Ulaganja u zgrade, prometne i energetske mreže otporne na klimatske promjene također bi mogla stvoriti znatne poslovne prilike i u većoj mjeri koristiti europskom gospodarstvu, stvarajući visokokvalificirana radna mjesta i cjenovno pristupačnu čistu energiju.
Utvrđivanje 'vlasnika rizika'
Kako bi se EU-u i njegovim članicama pomoglo u upravljanju klimatskim rizicima, u Komunikaciji su utvrđene četiri glavne kategorije djelovanja. Ponajprije, to je poboljšano upravljanje. Komisija stoga poziva članice da osiguraju bolje razumijevanje rizika i odgovornosti na temelju najboljih dokaza i dijaloga.
Utvrđivanje 'vlasnika rizika' ključan je prvi korak. Komisija poziva na bližu suradnju nacionalnih, regionalnih i lokalnih razina u području otpornosti na klimatske promjene kako bi se osiguralo da znanje i resursi budu dostupni tamo gdje su najučinkovitiji. Otpornost na klimatske promjene sve se više rješava u svim sektorskim politikama, ali i dalje postoje nedostaci u planiranju i provedbi na nacionalnoj razini. U Komunikaciji se napominje da su članice poduzele prve korake kako bi uključile otpornost na klimatske promjene u svoje nacionalne energetske i klimatske planove.
Druga kategorija djelovanja su bolji alati za osnaživanje vlasnika rizika. Oblikovatelji politika, tvrtke i ulagači moraju bolje razumjeti međusobnu povezanost klimatskih rizika, ulaganja i dugoročnih strategija financiranja. Time se mogu dobiti pravi tržišni signali kako bi se prevladali postojeći nedostaci u pogledu otpornosti i zaštite.
Komisija će poboljšati postojeće alate kako bi pomogla regionalnim i lokalnim tijelima da se bolje pripreme s pomoću pouzdanih i pouzdanih podataka. Komisija i Europska agencija za okoliš (EEA) omogućit će pristup ključnim granularnim i lokaliziranim podacima, proizvodima, aplikacijama, pokazateljima i uslugama. Kako bi se pomoglo u hitnim situacijama, u 2025. bit će dostupna Galileova satelitska usluga za upozoravanje na hitne situacije (EWSS) kako bi se ljudima, tvrtkama i javnim tijelima priopćile informacije o uzbuni.
Veliki nedostatak podataka smanjit će se zahvaljujući predloženom zakonu o praćenju šuma i zakonu o praćenju tla, kojima će se poboljšati alati za rano upozoravanje na šumske požare i druge katastrofe te pridonijeti točnijim procjenama rizika. U širem smislu, EK će promicati uporabu dostupnih sustava praćenja, predviđanja i upozoravanja.
Ne nanosi bitnu štetu
Treća kategorija djelovanja je iskorištavanje strukturnih politika. Strukturne politike u članicama mogu se učinkovito koristiti za upravljanje klimatskim rizicima.
Tri područja strukturne politike imaju posebno obećanje za upravljanje klimatskim rizicima u svim sektorima: bolje prostorno planiranje u članicama; uključivanje klimatskih rizika u planiranje i održavanje kritične infrastrukture; povezivanje mehanizama solidarnosti na razini EU-a, kao što su Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, Fond solidarnosti EU-a i strukturna ulaganja kohezijske politike, s odgovarajućim nacionalnim mjerama otpornosti. Sustavi i sredstva civilne zaštite moraju biti otporni na promjene u budućnosti ulaganjem u upravljanje rizicima od katastrofa, u kapacitete za odgovor i stručno znanje koji se mogu brzo rasporediti preko granica. To bi trebalo u potpunosti integrirati klimatske rizike u postupke upravljanja rizicima od katastrofa.
Posljednja kategorija su pravi preduvjeti za financiranje otpornosti na klimatske promjene. Mobilizacija dostatnih financijskih sredstava za otpornost na klimatske promjene, kako javnih tako i privatnih, bit će ključna. Komisija je spremna poduprijeti članice u poboljšanju i uključivanju izrade proračuna povezanih s klimatskim promjenama u nacionalne proračunske postupke.
Kako bi se osiguralo da potrošnja EU-a bude otporna na klimatske promjene, Komisija će pitanja prilagodbe klimatskim promjenama uključiti u provedbu programa i aktivnosti EU-a kao dio načela 'ne nanosi bitnu štetu'.
Komisija će sazvati privremenu skupinu za razmatranje o mobilizaciji financiranja otpornosti na klimatske promjene. Skupina za razmatranje okupit će ključne industrijske igrače i predstavnike javnih i privatnih financijskih institucija kako bi razmotrili kako olakšati financiranje otpornosti na klimatske promjene. Komisija poziva članice da uzmu u obzir klimatske rizike pri uključivanju kriterija okolišne održivosti u konkurentne natječaje za javnu nabavu, primjerice Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija.
Bilateralne i multilateralne rasprave
Iz sektorske perspektive Komisija iznosi konkretne prijedloge za djelovanje u šest glavnih klastera učinka: prirodni ekosustavi, voda, zdravlje, hrana, infrastruktura i izgrađeni okoliš te gospodarstvo. Provedba postojećeg zakonodavstva EU-a važan je preduvjet za uspješno upravljanje rizicima u mnogim od tih područja, a ključne mjere navedene su u Komunikaciji.
Iako je Komunikacija usmjerena na upravljanje klimatskim rizicima u Europskoj uniji, EU je aktivan i na međunarodnoj razini u rješavanju klimatskih rizika, a velik dio našeg međunarodnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena namijenjen je mjerama prilagodbe.
Komisija će nastaviti razmjenjivati iskustva, znanje i alate za upravljanje klimatskim rizicima na međunarodnoj razini te uključiti upravljanje klimatskim rizicima u bilateralne i multilateralne rasprave.
Borba protiv dezinformacija
"Današnja Komunikacija glasni je poziv na djelovanje na svim razinama. U njemu se utvrđuju rješenja koja trebaju biti učinkovitija, osobito bolja koordinacija između EU-a i članica, jednostavnija upotreba znanja za dugoročno planiranje, sustavi ranog upozoravanja, borba protiv dezinformacija o klimi, poboljšano prostorno planiranje, uključujući ključnu infrastrukturu, te odgovarajući preduvjeti za financiranje otpornosti na klimatske promjene. Svaki euro potrošen na prevenciju i pripravnost dovest će do koristi za sve, a moramo posvetiti posebnu pozornost najranjivijim područjima, sektorima i ljudima", izjavio je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan, međuinstitucijske odnose i predviđanja
"Rekordni toplinski valovi, velike poplave, suše i ekstremni šumski požari sve su češći i intenzivniji. Europa je kontinent s najbržim zagrijavanjem na svijetu. Imamo zajedničku dužnost zaštititi ljude i blagostanje od klimatskih rizika, ali nije uvijek jasno tko bi trebao preuzeti odgovornost i kako. Prva Europska procjena klimatskih rizika pomaže nam da odgovorimo na to pitanje i poduzmemo potrebne mjere. Izgradnja otpornosti na klimatske promjene sada je mnogo važnija nego kasnije platiti troškove štete uzrokovane klimatskim promjenama. Za naše građane i društva moramo se suočiti s budućim klimatskim rizicima, a da pritom nikad ne izgubimo iz vida svoj rad na rješavanju temeljnih uzroka klimatskih promjena i ograničavanju naših emisija", istaknuo je Wopke Hoekstra, povjerenik za klimatsku politiku.
