Osobni ugljični otisak pokazuje količinu emisija stakleničkih plinova za koje je pojedinac odgovoran kao rezultat svog načina života i izbora potrošnje. Otprilike petina ili 22% ljudi u Njemačkoj zna svoj osobni "ugljični otisak", pri čemu je vjerojatnije da će se mlađi ljudi baviti tom temom od starijih, pokazuje Ipsosovo istraživanje koje je naručila udruga za tehnički pregled TÜV. S 27%, oni koji žive u gradovima i oni bolje obrazovani imaju veću vjerojatnost da znaju svoj ugljični otisak od prosječnog Nijemca.
Osobe u dobi od 30 do 39 godina najviše brinu o svom osobnom ugljičnom otisku, 35%, dok osobe u dobi od 60 i više godina to najmanje brinu, 13%. "Svatko može dati mali doprinos zaštiti okoliša i klime svojim individualnim stilom života i potrošačkim ponašanjem", rekla je Juliane Petrich, službenica za politiku i održivost u TÜV-u. Poznavanje vlastitog osobnog otiska važan je korak ka njegovom smanjenju, no više cijene ekološki prihvatljivih proizvoda ili nedostatak informacija često stoje na putu održive potrošnje, dodala je.
Opada količina pojedenog mesa
Izraz "ugljični otisak" u prošlosti su promovirale velike naftne kompanije. Stručnjaci i komentatori to vide kao pokušaj da se krivnja i odgovornost svale na pojedince, a ne na velike korporacije. Promjena osobnog ponašanja važna je u borbi protiv klimatskih promjena, ali tvrtke i vlade imaju mnogo veće poluge. Prema Ministarstvu okoliša godišnji prosječni ugljični otisak po glavi stanovnika u Njemačkoj je 10,5 tona CO2 ekvivalenta.
Istraživanje Eurobarometra iz 2021. u Njemačkoj pokazalo je da je 56% ispitanika reklo da je važno preuzeti individualnu odgovornost za klimatske promjene, a u TÜV studiji održivosti iz 2023. isti postotak je odgovorio da je promijenio svoju potrošnju i ponašanje u kretanju zbog klimatskih promjena. Količina pojedenog mesa godišnje, primjerice, opada, a ljudi sve više razmišljaju o tome kako njihov izbor prehrane utječe na okoliš i klimu. Prema drugom dijelu istraživanja Europske investicijske banke (EIB) o klimi za razdoblje 2022.-2023., dvije trećine ljudi u Europi (66%) podržava strože vladine mjere za promjenu individualnog ponašanja ljudi u borbi protiv klimatskih promjena, prenosi Clean Enrgy Wire.
