Kako razvojem i realizacijom projekata upravljati na najbolji mogući način, od prve skele do zbrinjavanja građevinskog otpada, bila je tema današnje konferencije u Hrvatskoj gospodarskoj komori 'Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost'. Konferenciju je organizirala HGK u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI).
"HGK radi na svim elementima tog razvoja. Informiramo građevinske tvrtke o mogućnostima i poslovima koji im se otvaraju. Radimo i na izazovima s kojima se građevinska industrija susreće – kako ne bi postali kočnica razvoja. Prije svega tu mislim na pitanje radne snage. Sljedeći element slagalice je građevinski otpad. Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti", poručio je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši kako Hrvatska, u vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, ima priliku ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu.
Smjernice Europske unije
S današnjim danom smo obnovili oko 10 700 objekata od potresa, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
"Držimo da ćemo temeljem dostavljenih zahtjeva na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnoviti oko 18 tisuća lokacija. Kada je riječ o obradi i oporabi građevinskog otpada, naš je cilj što prije dosegnuti u postotcima smjernice Europske unije. Mi ga još nismo dosegnuli, ali s obzirom na aktivnosti svih institucija, držim da ćemo u idućem razdoblju i to napraviti. Kako bismo to mogli napraviti, potrebno je diljem Hrvatske osigurati u brojnim jedinicama lokalne samouprave reciklažna dvorišta, gdje se može taj građevinski otpad oporabljati i, s druge strane povećati aktivnosti tvrtki, njih tristotinjak, koje se u ovom trenutku bave oporabom", rekao je.
"Beton, cigla, crijep, keramika, metal – sve je to moguće vrlo jednostavno vratiti u proizvodne procese. Procjenjuje se da je u 2021. nastalo 1,63 milijuna tona građevinskog otpada, što je gotovo 17 posto više nego u prethodnoj godini. Građevinska industrija treba svakako odraditi svoj dio, oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u proizvodni lanac. Također, i sudjelovati u osvještavanju ovog pitanja te u ograđivanju od iznimaka koje ne postupaju kako treba. No, potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu te na jednostavnim procedurama za tvrtke", istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Fotografije nelegalnih odlagališta
O građevinskom otpadu, otpadu od rušenja i njegovom otisku te kako kružno gospodarstvo u kontekstu gospodarenja građevinskim otpadom može pomoći u izgradnji održive budućnosti razgovarali su predstavnici tvrtki koje se bave izvođenjem građevinskih radova i proizvodnjom građevinskog materijala te MPGI, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državni inspektorat, Svjetska banka i Grad Zagreb.
"Kod proizvodnje građevinskog materijala postoji mogućnost da se primarna sirovina u prosjeku zamijeni s minimalno 10 do 15 posto zamjenske sirovine, tj. recikliranim građevinskim otpadom. Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal reciklirati i koristiti za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1,5 milijuna tona građevinskog otpada godišnje, što je značajno iznad količina koje godišnje nastaju u Hrvatskoj. Mi smo spremni i možemo biti učinkovito rješenje kod izazova koje donosi građevinski otpad. U praksi se često zna dogoditi da ne možemo doći do potrebnih količina, stoga se nadamo da ćemo u budućnosti imati što manje fotografija ilegalnih odlagališta građevinskog otpada", rekao je predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK Davor Blažek.
"Građevinski otpad nastaje u velikim količinama i vrlo je bitno da ga se iskoristi kao sekundarnu sirovinu, odnosno da on više nije otpad. Bilo da se radi o nisko ili visokogradnji, sve tvrtke koje mogu gospodariti otpadom ili ga reciklirati i obraditi, pozivamo da se uključe u rad Grupacije i da se tako što više od tog otpada ukloni s površina, tj. da se odloži na zakonom propisana odlagališta te zbrine ili oporabi", rekao je predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom HGK Alan Perl, priopćila je HGK.
