Istraživanje istraživačkog instituta RWI pokazalo je da je sve manje ljudi u Njemačkoj spremno prihvatiti niži gospodarski rast kao posljedicu provedbe klimatskih politika. Oko 52 posto ispitanika u istraživanju provedenom krajem 2025. reklo je da bi se pomirili s nižim rastom kako bi zaštitili klimu, u odnosu na gotovo 65 % u 2022.
Istodobno, ekonomska situacija u Njemačkoj zamijenila je klimatske promjene kao najveći percipirani problem s kojim se zemlja suočava, također je pokazalo istraživanje RWI-a. U 2021. godini više od 59 posto ispitanika reklo je da klimu smatraju među dva najhitnija problema. Do 2025. godine udio je pao na samo oko 32 %, dok je 37 % reklo da je gospodarstvo među njihovim najvećim brigama. Slijede međunarodna sigurnost (29%), inflacija (21%) i imigracija (19%), pri čemu je potonja značajno pala u usporedbi s prethodnim istraživanjima, javlja Clean Energy Wire.
Istraživanje je također pokazalo da je suglasnost s glavnim mjerama energetske tranzicije Njemačke također i dalje visoka. Gotovo 89 posto reklo je da odobrava daljnje širenje obnovljivih izvora energije, a 88 posto podržalo je širenje visokonaponskih dalekovoda, što je 17 postotnih bodova više nego u 2021. Više od tri četvrtine (77,7%) reklo je da podržava napuštanje ugljena, dok je 58 posto reklo isto o postupnom ukidanju nuklearne energije u zemlji.
Građani žele "klimatski bonus u kešu"
Većina ispitanika (84,4%) rekla je da bi voljela da se njemački prihodi od cijene emisijskih certifikata ulažu u više obnovljivih izvora energije, a slijedi podrška za mrežne naknade (66,7%). Porasla je i podrška direktnom financijskom klimatskom bonusu za građane, s 30 % 2022. Na današnja 43 %, rekao je RWI.
Klimatski skepcticizam ostao je više-manje nepromijenjen. „Manja percipirana hitnost ne smije se miješati s rastućim skepticizmom prema klimatskim promjenama“, primijetio je RWI. Gotovo 94 posto ispitanika u 2025. godini reklo je da klimatske promjene smatraju stvarnim fenomenom, a više od 72 posto reklo je da misle da je ljudska aktivnost odgovorna za njih. „Ove brojke ostaju konstantno visoke od prvog istraživanja 2021. godine“, dodao je istraživački institut.
Rezultati nose dvije glavne lekcije za kreatore politika, rekao je stručnjak za energetiku RWI-a Manuel Frondel. „Prvo, trebali bi brzo provesti dalekosežne ekonomske reforme. I drugo, ne smiju tretirati klimatske akcije i ekonomsku pomoć kao dva odvojena područja djelovanja“, tvrdio je Frondel. Snižavanje poreza na električnu energiju, kako je obećano u koalicijskom sporazumu vlade, bio bi očiti prvi korak u tom smjeru, dodao je. „To bi potrošačima donijelo značajno olakšanje.“
