Recikliranje je s pravom postalo sinonim za odgovorno postupanje s otpadom. No, i u zemljama koje su u tome najuspješnije dio otpada nikada ne završi u novom proizvodu. Razlozi su jednostavni: materijali su često onečišćeni ostacima hrane i drugim tvarima, mnogi su proizvodi izrađeni od slojeva različitih materijala koje nije moguće razdvojiti, a papir i plastika pri svakom recikliranju gube na kvaliteti, pa se ne mogu reciklirati unedogled.
Europsko zakonodavstvo pritom propisuje red prvenstva gospodarenja otpadom. Na prvom je mjestu sprječavanje nastanka otpada, zatim priprema za ponovnu uporabu, pa recikliranje, a tek nakon toga drugi postupci oporabe, odnosno iskorištavanja otpada u korisne svrhe, uključujući energetsku. Na samom je dnu zbrinjavanje, poput odlaganja na odlagališta, kao najlošija opcija. Istodobno, Europska unija od država članica traži da do 2035. godine na odlagališta završava najviše 10 posto ukupno nastalog komunalnog otpada.
Kamo onda s ostatkom? Sljedeći korak nakon recikliranja je energetska oporaba. Otpad koji bi inače desetljećima opterećivao odlagalište tako postaje izvor električne i toplinske energije.
U Centru za gospodarenje otpadom Bikarac kraj Šibenika gorivo iz otpada već se proizvodi, no zbog nedostatka infrastrukture za energetsku oporabu otpada izvozi se i iskorištava na drugim mjestima. To ima i svoju cijenu: direktor tvrtke Bikarac Robert Podrug u nedavnom je intervjuu za naš portal naveo da za zbrinjavanje goriva iz otpada plaćaju 200 eura po toni.
Rješenje bi trebalo donijeti Kogeneracijsko postrojenje Bikarac, energana koja bi taj ostatak iskorištavala u Hrvatskoj umjesto da se izvozi i time zatvorila krug gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj i okolnim županijama. Prema Podrugovim riječima, energana se projektira tako da može koristiti i otpadno drvo. Projektno-tehnička dokumentacija u visokom je stupnju izrađenosti, a ako dobije pozitivna mišljenja nadležnih tijela, lokacijska dozvola mogla bi se ishoditi u prvoj polovici iduće godine.
Kako bi takvo postrojenje radilo, kakav bi bio njegov utjecaj na okoliš i zdravlje te kakva su iskustva drugih europskih zemalja, teme su javne tribine „Bikarac - zelena točka preokreta“, koja se održava 22. listopada u Kući umjetnosti 'Arsen' u Šibeniku, s okupljanjem sudionika od 16 sati. Nakon stručnih izlaganja slijedi okrugli stol na kojem će uz predstavnike struke sudjelovati i udruga Zeleni Dalmacije, a važan dio programa rezerviran je za pitanja sudionika, na koja će građani dobiti odgovore izravno od stručnjaka i nositelja projekta.
Sudjelovanje na tribini je slobodno i besplatno, a program je dostupan na mrežnoj stranici skupa.
