Za početak, možete li nam reći što je sve do sada ostvareno u projektu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac? Koje su pri tome vidljive koristi za građane Šibenika i Šibensko-kninske županije?
Odlagalište Bikarac nalazi se na postojećoj lokaciji od 1971. i sve do 2011. godine bilo je obično odlagalište ili grubo rečeno - smetilište! No, 2011. godine započela je sanacija postojećeg odlagališta i napravljena je nova sanitarna ploha u sklopu kojeg je uređena i ulazno-izlazna zona, odlagališna ograda i hidrantska mreža. Zatim je 2015. godine ishodovana lokacijska dozvola s novim pozitivnim rješenjem studije utjecaja na okoliš, čime su počele pripreme za izgradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (tzv. MBO postrojenja) i nove plohe s pratećim sadržajima. Sve je to završeno 2022. godine i potom se najprije započelo s probnim radom, a nakon toga i sa stalnim radom.
Iz svega toga vidljivo je da su Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija dobili uređeni sustav gospodarenja otpadom, što jako utječe na zaštitu okoliša i zdravlje građana, a pogotovo onih koji žive u neposrednoj blizini.
Pri kraju su radovi na sanaciji stare odlagališne plohe. O čemu se tu sve radi i zašto je to važno?
Radi se o plohi koja je u potpunosti popunjena i ne koristi se od otvaranja nove plohe i MBO postrojenja. Važno je na tu plohu postaviti gornje brtvene slojeve i instalaciju za odvod deponijskih plinova upravo iz okolišnih i zdravstvenih razloga, a i iz tehničkih razloga, kako se taj prostor više ne bi koristio za odlaganje otpada.
Ako izuzmemo projekt energane, koji bi bili najvažniji projekti u Bikarcu u naredne dvije - tri godine?
Imamo nekoliko važnih projekata za koje su ishodovane dozvole ili smo pred njihovim ishodovanjem. To su: Reciklažno dvorište za obradu građevinskog otpada, izgradnja nove sanitarne plohe i izgradnja plohe za deponiranje mineralne sirovine ili višak iskopa.
Zašto se uopće kreće u projekt energane, koja bi trebala biti prva takva u Hrvatskoj?
Ovdje bi mogli nadugo i naširoko raspravljati, ali ću skratiti i jednostavno reći sljedeće: bez energetske oporabe otpada sustav gospodarenja otpadom nije cjelovit!
Što u tehničkom smislu zapravo znači energana na otpad?
Opet ću biti vrlo kratak. Htjeli mi to ili ne, jedan dio (kod nas, nažalost, veći!) otpada nije moguće ni ponovno oporabiti ni reciklirati i taj dio, ako ga nećemo odložiti (što je najgora opcija), jedino možemo energetski oporabiti, a pri tome dobiti i energiju.
Što je to gorivo iz otpada? Vi ga zapravo već proizvodite. Što radite s njime? Znači li to za vas dodatne troškove?
Gorivo iz otpada je upravo ta frakcija otpada koja je jedino pogodna za termičku obradu. I da, točno je da ga svi centri za gospodarenje otpadom proizvode, kao što je i točno i javno poznato da za to plaćamo ne baš malu naknadu za njegovo zbrinjavanje. Konkretno, mi plaćamo 200 eura po toni.
Koja su okvirna ulaganja u projekt energane i odakle sredstva?
Ulaganja su značajna jer se radi o velikom i zahtjevnom postrojenju kakvo još nije izgrađeno u Hrvatskoj. Što se tiče financiranja, nadamo se da oko ovog projekta postoji ili će postojati općehrvatski interes i potreba za postojanjem javne energane. U tom se smislu nadamo i da će se tijela s javnim ovlastima financijski uključiti u taj projekt.
Koji bi pak bio neki vremenski horizont tog projekta, odnosno kada očekujete da bi ona mogla biti puštena u pogon? Koji su sljedeći koraci u projektu?
Trenutno smo u visokom stupnju izrađenosti projektno-tehničke dokumentacije koja uključuje idejno rješenje, studiju izvodivosti, studiju utjecaja na okoliš i idejni projekt. Ako sva ta dokumentacija dobije pozitivna mišljenja nadležnih tijela, vjerojatno ćemo u prvoj polovici iduće godine ishodovati lokacijsku dozvolu. Nakon toga se može ići u natječaj za projektiranje i građenje.
Naravno, uz ono najbitnije, a to je ako se osigura financiranje, taj bi proces sigurno trajao nekoliko godina.
S obzirom na dosadašnja iskustva s takvim projektima, koje probleme očekujete? Mislite li da bi javnosti mogla smetati činjenica da će u energani izgarati gorivo iz otpada iz još tri dalmatinske županije?
Sve radnje po pitanju ovog projekta do sada smo javno komunicirali: od ideje za realizaciju ovog projekta, preko javnog natječaja za izbor izrađivača projektno-tehničke dokumentacije, do obilaska takvih postrojenja na području Europske unije i svega ostalog što je vezano uz projekt. Međutim, isto tako smo svjesni činjenice da je jedan dio javnosti skeptičan prema takvim projektima.
Zbog toga ćemo i ubuduće maksimalno otvoreno i javno odgovoriti na svaki upit i na svaku sumnju koja bude zanimala naše građane.
Ima li primjera uspješnih projekata, npr. iz susjednih zemalja, koji bi mogli poslužiti kao dobar primjer i da se razuvjere skeptici? Zašto?
Nadam se da je svima poznata činjenica da smo jedina država članica EU-a koja nema takvo postrojenje. Širom Europe bezbroj je pozitivnih primjera: od Beča i Kopenhagena koji su atraktivni zbog svoje arhitekture, do npr. Bolzana u Italiji u kojem se energana nalazi u području koje je nacionalni park i pod zaštitom je UNESCO-a.
Bez obzira na sve to, protivnika će uvijek biti. Zašto? To je druga tema, možda za neki poseban intervju.
Hoće li energana kao gorivo moći koristiti i biomasu, npr. ostatke iz šumarstva, poljoprivrede, uređivanja parkova i nasada, sanacije opožarenog zemljišta?
Naša energana se projektira na način da će moći koristiti i tu vrstu otpada, a pogotovo otpadno drvo.
Kakve će u konačnici koristi od projekta energane na otpad biti za širu zajednicu?
Energana je tehnički i tehnološki vrlo složeno postrojenje koje će, prije svega, nuditi kvalitetna radna mjesta za visokoobrazovane kadrove. To je za manje sredine veliki dobitak, da vam takvi kadrovi nakon školovanja ostanu živjeti u svom gradu ili da se čak dosele iz druge sredine radi dobrog radnog mjesta.
Isto tako, gotovo sam siguran da će jedno takvo postrojenje, koje će se nalaziti na granici Industrijske zone Podi, svakako pridonijeti razvoju te zone i vezati na sebe gospodarske subjekte kojima je interes dobivati i električnu i toplinsku energiju. Naime, energija iz naše energane sigurno će biti jeftinija od drugih izvora energije.
