Za početak, izravno: u kojoj je fazi projekt izgradnje velikog sustava za baterijsku pohranu energije u Šibeniku? Što je s ishođenjem sve potrebne dokumentacije? Kada se može očekivati dovršetak radova i priključenje postrojenja na elektroenergetski sustav?
Projekt izgradnje velikog baterijskog sustava za pohranu energije u Šibeniku danas je završnoj fazi realizacije. Riječ je o prvom samostojećem baterijskom sustavu ovakve snage i strateške važnosti u Hrvatskoj, koji radimo za klijenta IE-Energy. Sustav ima 60 MW instalirane snage i 120 MWh kapaciteta, što predstavlja novu vrstu energetske infrastrukture za stabilnost i fleksibilnost elektroenergetskog sustava.
S aspekta pripreme projekta, svi ključni administrativni i regulatorni koraci su dovršeni. Ishođene su potrebne dozvole, uključujući građevinsku dozvolu, zaključeni su ugovori s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava (HOPS), a projekt je prošao i zahtjevne procedure odobravanja u okviru Modernizacijskog fonda Europske unije, što potvrđuje njegovu stratešku važnost za energetsku tranziciju Hrvatske.
Na terenu su u tijeku završni građevinsko-montažni i elektroinstalaterski radovi, kao i integracija naprednog sustava upravljanja. Oprema je isporučena, a sljedeći koraci uključuju funkcionalna ispitivanja, probni rad te postupnu integraciju postrojenja u elektroenergetski sustav i tržišta električne energije i pomoćnih usluga.
Prvih 10 MW / 20 MWh kapaciteta je već u pokusnom radu na tržištu, a za ostatak se očekuje, ako dinamika projekta ostane u skladu s planom, da će baterijsko skladište u Šibeniku ući u puni komercijalni rad tijekom prvog kvartala ove godine. Time Hrvatska po prvi put dobiva veliki, digitalno upravljani baterijski sustav koji može u djeliću sekunde reagirati na potrebe mreže, povećati sigurnost opskrbe i omogućiti daljnji rast obnovljivih izvora bez ugrožavanja stabilnosti sustava.
Možete li usporediti dosadašnju brzinu ostvarivanja projekta i očekivano vrijeme dovršenja s takvim projektima u nekim drugim zemljama?
Apsolutno. Kada usporedimo dinamiku realizacije našeg projektnog sustava 60 MW / 120 MWh u Šibeniku s drugim velikim baterijskim projektima u Europi i svijetu, jasno se vidi da je tempo vrlo konkurentan i u skladu s najboljim tržišnim praksama.
Veliki utility-scale projekti skladištenja energije u Europi obično zahtijevaju kompleksnu koordinaciju dozvola, nabavke opreme, integraciju softverskih sustava za upravljanje i povezivanje s mrežom. U praksi to znači da se razvojni ciklus takvih projekata može protegnuti i na 24 - 36 mjeseci od prvog FID-a (final investment decision) do operativnog puštanja, ovisno o veličini i regulatornom okviru na tržištu. Na primjer, najveći projekti u planu s kapacitetima višestruko većim od našeg, poput GIGA Green Turtle - baterijske farme u Belgiji s oko 600 MW snage i oko 2400 MWh kapaciteta skladištenja planiraju završetak izgradnje tek do kraja desetljeća.
U tom kontekstu naš projekt u Šibeniku, koji se planira dovršiti i priključiti mreži tijekom prvog kvartala ove godine, odražava vrlo snažan tempo realizacije. To je rezultat jasne i pravovremene suradnje s operatorima mreže i javnim institucijama, iskorištavanja najmodernijih tehnologija za brzu i sigurnu integraciju, primjene naših digitalnih rješenja za optimizaciju projektnih faza i operativnog upravljanja i stručnosti našeg tima koji je svojim znanjem i vještinama omogućio da napokon i hrvatsko tržište dobije ovakav jedan veliki projekt.
Važno je naglasiti da se pritom ne radi samo o fizičkoj izgradnji baterije, već o cjelovitoj integraciji u elektroenergetski sustav i tržišta električne energije, uz primjenu naprednog softvera za upravljanje, optimizaciju i pružanje usluga fleksibilnosti. Upravo ta digitalna komponenta često produljuje projekte u drugim zemljama, dok nam iskustvo NGEN grupe s međunarodnih tržišta omogućuje da taj dio provedemo paralelno i znatno učinkovitije.
Sve to pokazuje da Hrvatska, uz dobru koordinaciju investitora, tehnoloških partnera i institucija, može realizirati strateške energetske projekte u rokovima koji su u potpunosti usporedivi s najrazvijenijim europskim tržištima.
Koja je uopće bila ideja tog projekta i zašto je baš Šibenik odabran kao lokacija?
Temeljna ideja projekta bila je razviti prvu veliku, samostojeću baterijsku infrastrukturu u Hrvatskoj koja neće biti samo tehnički dodatak elektroenergetskom sustavu, već aktivni i tržišno integrirani element sustava. Drugim riječima, cilj nije bio izgraditi 'bateriju kao skladište', nego pametno upravljani energetski resurs koji u stvarnom vremenu doprinosi stabilnosti mreže, omogućuje veći udio obnovljivih izvora i istodobno stvara ekonomsku vrijednost kroz sudjelovanje na tržištima električne energije i pomoćnih usluga.
Hrvatski EES prolazi kroz ubrzanu transformaciju - raste broj sunčanih i vjetroelektrana, povećava se volatilnost proizvodnje, a klasični fleksibilni kapaciteti nisu dovoljni da u svakom trenutku odgovore na brze promjene u potrošnji i proizvodnji. Baterijski sustavi danas su tehnološki najzrelije i najbrže rješenje za taj izazov. Projekt u Šibeniku zamišljen je kao referentni primjer kako se takva tehnologija može sustavno integrirati u nacionalni sustav, uz potpunu digitalnu kontrolu i tržišnu optimizaciju.
Šibenik je odabran vrlo promišljeno, iz više razloga. Prije svega, riječ je o području s izrazito snažnim rastom obnovljivih izvora u neposrednoj i široj okolici, posebno sunčanih elektrana i vjetroelektrana, što generira potrebu za lokalnom fleksibilnošću i stabilizacijskim kapacitetima. Drugo, dalmatinski dio EES-a karakteriziraju snažne sezonske oscilacije potrošnje, osobito tijekom turističke sezone, kada opterećenje mreže značajno raste u kratkom vremenu. Baterijski sustav u takvom okruženju ima izuzetno visoku sistemsku vrijednost.
Treći važan faktor je mrežna infrastruktura i mogućnost kvalitetnog priključenja na prijenosni sustav, uz dobru suradnju s operatorom prijenosnog sustava. Konačno, Šibenik se nalazi na strateški relevantnoj lokaciji unutar hrvatske elektroenergetske mreže, gdje baterijski sustav može imati regionalni učinak, a ne samo lokalni.
Ukratko, ideja projekta bila je spojiti tri elementa: stvarnu potrebu sustava, tehnološku zrelost baterijskih rješenja i napredno digitalno upravljanje. Šibenik se pokazao kao lokacija na kojoj se ti elementi optimalno susreću, čineći projekt ne samo infrastrukturno važnim, nego i jasnim signalom u kojem smjeru ide moderna, fleksibilna i digitalizirana energetika u Hrvatskoj.
Tko su ostali glavni sudionici u projektu: projektanti, izvođači radova, isporučitelji opreme?
Na projektu baterijskog skladišta u Šibeniku imamo vrlo jasno podijeljene uloge svih ključnih dionika: od investitora i kreditora, do tehnoloških partnera, projektanata i izvođača radova.
Glavni investitor i nositelj projekta je IE-Energy, odnosno holding IE-Energy Projekt d.d., uz ukupnu vrijednost ulaganja od oko 60 milijuna eura. Na vlasničkoj i investicijskoj razini projekt snažno podupiru Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Raiffeisen obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, dok je Modernizacijski fond EU-a odobrio kapitalni grant. Time je postignuta kombinacija privatnog kapitala, institucionalnih ulagača i ciljane europske potpore usmjerene na energetsku tranziciju.
NGEN grupa glavni je EPC i tehnološki partner zadužen za projektiranje, isporuku i integraciju sustava, puštanje u pogon te kasniju optimizaciju rada baterijskog skladišta na energetskim tržištima i u sustavu pomoćnih usluga. Kao ključni isporučitelj opreme uključena je Tesla, čiji sustavi Megapack čine jezgru baterijskog skladišta, dok NGEN na to nadograđuje vlastitu digitalnu platformu za upravljanje energijom i virtualnu elektranu. Uz njih, u projektu sudjeluje i niz lokalnih projektantskih kuća (Ravel d.o.o.) te hrvatskih građevinskih i elektromontažnih tvrtki specijaliziranih za energetske objekte (Prnjak inženjering d.o.o.), koje su zadužene za građevinsku pripremu lokacije, elektroinstalaterske radove, priključenje na mrežu i ugradnju prateće transformatorske i zaštitno-upravljačke opreme, a koordinaciju svih tih aktivnosti vodi NGEN kao nositelj EPC ugovora.
Svi koji se bave bilo kakvim ulaganjima u elektroenegetiku, tj. u sunčane elektrane i vjetroelektrane, ali i u pohranu energije naglašavaju goleme probleme s kojima se suočavaju, što se ponajviše odnosi na složene administrativne postupke za ishođenje svih potrebnih dozvola, ali i samo priključivanje na elektroenergetsku mrežu? Što biste Vi o tome mogli reći? Kakva su Vaša iskustva?
Istina je da su administrativni postupci i priključenje na mrežu zahtjevni, ali naše iskustvo pokazuje da se uz kvalitetnu pripremu i otvoren dijalog svih uključenih dionika ti procesi mogu uspješno savladati. Kod projekta u Šibeniku ključna je bila suradnja od lokalne zajednice i nadležnih ministarstava, do HOPS‑a, regulatora i europskih institucija i upravo je takav partnerski pristup omogućio da jedan potpuno novi tip infrastrukture, poput velikog baterijskog skladišta, uđe u završnu fazu realizacije.
Ne bih rekao da su prepreke nepremostive, nego da traže puno ranije i bolje usklađeno uključivanje svih strana u proces. Kada investitor, tehnološki partneri, operator prijenosnog sustava, regulator i tijela državne uprave kontinuirano razgovaraju, razmjenjuju informacije i usklađuju očekivanja, vidimo da se rokovi skraćuju, a rizici smanjuju. Naš je cilj upravo to graditi dugoročan odnos povjerenja i suradnje, koristiti međunarodna iskustva i na konkretnim projektima pokazati da se uz dobar dijalog Hrvatska može profilirati kao tržište na kojem je i složene energetske projekte moguće provesti brzo, transparentno i na korist cijelog sustava.
Osvrnimo se malo na tehniku baterijske pohrane energije. Baterijski spremnici prvenstveno su namijenjeni stabilnosti elektroenergetskog sustava. Možete li na primjeru projekta u Šibeniku objasniti kako će točno baterijski sustav pridonositi toj stabilnosti i u kojim situacijama?
Na Šibeniku se najbolje vidi zašto kažemo da je baterijsko skladište 'alat za stabilnost sustava', a ne samo veliki spremnik energije. Riječ je o bateriji snage 60 MW i kapaciteta 120 MWh koja je izravno povezana na prijenosnu mrežu i radi u korist cijelog hrvatskog EES-a.
U praksi, baterija se puni kad u sustavu imamo višak proizvodnje, primjerice u trenucima jakog vjetra ili vrlo visoke proizvodnje iz sunčanih elektrana, i tada preuzima dio energije koja bi inače opterećivala mrežu ili čak bila ograničena. Kada proizvodnja iz vjetra ili Sunca naglo padne ili kada potrošnja iznenada poraste, baterija u djeliću sekunde prelazi u pražnjenje i vraća energiju natrag u mrežu. Tako ublažava nagle skokove, 'pegla' razliku proizvodnje i potrošnje i smanjuje potrebu za pokretanjem sporijih i skupljih rezervnih kapaciteta.
Konkretno, sustav u Šibeniku moći će pružati usluge primarne i sekundarne regulacije frekvencije, brze rezerve u vršnim satima. To znači da pomaže HOPS-u održavati frekvenciju i napon u zadanim granicama, reagira na poremećaje u mreži i smanjuje vršno opterećenje u najkritičnijim satima dana, što je osobito važno u ljetnoj sezoni kada turizam dodatno opterećuje sustav.
Uz to, baterijski sustav je pripremljen za napredne funkcije poput virtualne inercije -sofisticirani algoritmi u bateriji oponašaju ulogu 'teških' rotirajućih strojeva u klasičnim elektranama i gotovo trenutačno reagiraju na promjenu frekvencije. Time se sprječavaju dublje oscilacije i smanjuje rizik od većih ispada EES-a, što je u uvjetima sve većeg udjela obnovljivih izvora ključni preduvjet sigurne opskrbe električnom energijom.
Možete li detaljnije objasniti koncept virtualizacije baterijskih sustava na srednjonaponskoj razini? Kako to, zapravo, funkcionira i kakve to prednosti pruža u odnosu na samostalne male baterije kod pojedinačnih potrošača?
Virtualizacija baterijskih sustava znači da više fizički odvojenih baterija (kod krajnjih korisnika, tzv. aktivnih kupaca ili kod proizvođača) spojenih na srednjonaponsku mrežu softverski spajamo u jednu 'virtualnu elektranu' kojom upravljamo kao jedinstvenim resursom. Umjesto da svaka baterija radi sama za sebe, platforme poput SG Connect i SG Brain u realnom vremenu prate stanje mreže, cijene na tržištu i raspoložive kapacitete te odlučuju koja će se baterija gdje puniti ili prazniti.
Na srednjonaponskoj razini to funkcionira tako da se industrijske baterije, veći spremnici kod projekata obnovljivih izvora i, postupno, manji spremnici kod poduzeća i kućanstava agregiraju u jedan virtualni portfelj koji operatoru sustava i tržištima izgleda kao jedan veliki fleksibilni objekt. Time se može pružati čitav spektar usluga: od regulacije frekvencije i balansiranja obnovljivih izvora, do peak shavinga i optimizacije lokalnih zagušenja u mreži, uz puno preciznije upravljanje nego da svaka baterija radi izolirano.
Prednost u odnosu na samostalne male baterije je u tome što se kapacitet i snaga 'zbrajaju' i postaju dovoljno veliki da zadovolje tehničke i tržišne pragove za sudjelovanje na tržištima električne energije i pomoćnih usluga. Pojedinačni korisnik s jednom baterijom teško može samostalno pristupiti tim tržištima, dok kroz virtualnu elektranu njegova baterija postaje dio profesionalno vođenog portfelja koji istovremeno donosi lokalan benefit (niži račun, veća sigurnost napajanja) i sistemski benefit (stabilnija mreža, bolja integracija energije iz Sunca i vjetra).
Što biste mogli reći o tvrtki NGEN koja ostvaruje projekt, o matičnoj slovenskoj tvrtki i o njezinoj hrvatskoj podružnici: kada su osnovane, koje su sve djelatnosti, koliko je zaposlenih, kakvi su dosadašnji rezultati, odnosno koji su ostvareni projekti?
NGEN je danas grupa koja spaja energetiku i naprednu tehnologiju, s vrlo jasnim fokusom na baterijske sustave i digitalno upravljanje energijom. Središnjica grupe je slovenska tvrtka NGEN, osnovana krajem prošlog desetljeća, koja se od početka pozicionirala kao pionir u području velikih baterijskih sustava i virtualnih elektrana, a hrvatsko tržište razvija kroz podružnicu NGEN Smart Energy Systems.
Grupa posluje u 11 europskih zemalja, zapošljava oko 200 ljudi i do 2025. godine instalirala je više od 10 000 baterijskih sustava u različitim segmentima: od kućanstava, preko industrije, do velikih BESS projekata, uz godišnji promet od oko 100 milijuna eura. Djelatnosti su organizirane kroz četiri stupa: baterijski sustavi za pohranu energije (za kućanstva, industriju i velike sustave), pametno upravljanje energijom putem platformi SG Connect i SG Brain, cjelovita energetska rješenja 'ključ u ruke' te aktivnosti na energetskim tržištima i u području fleksibilnosti.
Kada govorimo o referencama, NGEN stoji iza niza velikih BESS projekata u regiji, primjerice u Kidričevu i Jesenicama u Sloveniji te u više projekata u Austriji i Njemačkoj, pri čemu pojedinačne instalacije dosežu desetke megavata snage i više od 100 MWh kapaciteta. U industrijskom segmentu tu su G MAX sustavi za tvrtke iz logistike, proizvodnje i infrastrukture, dok je u segmentu kućanstava razvijen portfelj manjih spremnika povezanih u virtualne grupe putem SG Connect platforme.
Hrvatska podružnica, NGEN Smart Energy Systems, zadužena je za razvoj i implementaciju projekata na domaćem tržištu: od velikih baterijskih sustava, poput projekta IE-Energy u Šibeniku, do rješenja za industrijske korisnike i kućanstva. Uz lokalni tim stručnjaka, NGEN u Hrvatsku donosi znanje i iskustvo stečeno na slovenskim, austrijskim i drugim europskim projektima, a cilj je u narednim godinama izgraditi portfelj od nekoliko stotina megavata baterijskih kapaciteta i Hrvatsku pozicionirati kao jedno od ključnih uporišta grupe u regiji.
Kako NGEN planira prilagoditi tim lokalnim potrebama i razviti hrvatske stručnjake za nove tehnologije u energetici? Koliko planirate zaposliti u Hrvatskoj i kakav profil tražite?
NGEN u Hrvatskoj i regiji intenzivno ulaže u razvoj stručnjaka i zapošljavanje lokalnih talenata jer vjerujemo da je snažan tim ključ uspjeha u kompleksnim energetskim projektima. U hrvatskoj podružnici NGEN Smart Energy Systems već smo proširili tim stručnjaka i planiramo daljnje zapošljavanje u ovoj godini, posebice elektroinženjera, stručnjaka za digitalno upravljanje energijom te projektne i prodajne stručnjake s iskustvom u projektima obnovljivih izvora i BESS-a.
Razvoj zaposlenika vodi nas kroz kombinaciju interne obuke, certifikacija (ISO, SCC, kibernetička sigurnost) i praktičnog rada na projektima poput Šibenika, gdje tim uči surađivati s HOPS-om, investitorima i regulatorima. Na regionalnoj razini dijelimo znanje iz Slovenije i Austrije od upravljanja velikim baterijskim sustavima do trgovine fleksibilnošću kako bismo hrvatske stručnjake brzo pozicionirali na razini europskih standarda.
Cilj nam je stvoriti inovativan lokalni tim od 20 - 30 stručnjaka u Hrvatskoj u sljedeće dvije godine, koji će ne samo realizirati projekte, već i donositi nova rješenja za digitalizaciju energetike, uz kontinuiranu podršku NGEN grupe. Tako gradimo dugoročnu ekspertizu koja Hrvatsku čini konkurentnom u zelenoj tranziciji.
Koji su daljnji planovi u Hrvatskoj i zemljama u okruženju za naredno razdoblje, osobito kada se radi o digitalizaciji energetike i u povezivanju i optimiranju energetskih tržišta?
U Hrvatskoj se za naredno razdoblje, posebice za ovu godinu, fokusiramo na tri glavne vertikale: izgradnju portfelja velikih baterijskih sustava za investitore u obnovljive izvore i mrežne operatore, razvoj BESS rješenja za industriju i energetske zajednice te široku implementaciju SG Connect platforme za pametno upravljanje i agregaciju fleksibilnosti. Cilj nam je do kraja desetljeća instalirati nekoliko stotina megavata baterijskih kapaciteta, a digitalizacija će biti ključ, od optimizacije potrošnje kod industrijskih korisnika, do aktivnog sudjelovanja malih proizvođača na europskim tržištima energije.
Što se tiče digitalizacije energetike, SG Connect i SG Brain će omogućiti potpuno automatizirano upravljanje virtualnim elektrana, predviđanje cijena na burzama, optimizaciju rada uređaja i povezivanje industrijskih potrošača, obnovljivih izvora i baterija u jedinstveni portfelj. To će korisnicima donijeti niže troškove, veću sigurnost opskrbe i nove prihode kroz trgovinu fleksibilnošću, a sustavu stabilnost bez potrebe za skupim infrastrukturnim ulaganjima.
Na regionalnoj razini ponavljamo uspješan model Slovenije i Austrije: digitalizirana, decentralizirana energetika s većim udjelom energije iz Sunca i vjetra uz punu stabilnost mreže. Hrvatska, zahvaljujući položaju i poveznicama, postaje energetsko središte regije jer potičemo prekograničnu razmjenu usluga fleksibilnosti, gdje mali proizvođači u Slavoniji ili potrošači u Dalmaciji postaju aktivni sudionici europskog tržišta. To znači jačanje tržišta, automatizirano upravljanje fleksibilnošću na više tržišta i pozicioniranje Hrvatske kao izvoznika rješenja u digitalnoj energetici.
