Otkako je ratificiran klimatski sporazum iz Pariza 2016. godine, samo je šest zemalja revidiralo svoja obećanja, četiri su povećale svoje obveze a dvije zemlje su smanjile svoja obećanja.
"Osim nekoliko obećanja, onog Europske unije i sedam drugih zemalja, obećanja su prilično neprimjerena", izjavio je Sir Robert Watson, bivši predsjedatelj Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC) i koautor izvješća za DW.
Preslabo i prekasno...
Prema Watsonu, obećanja zemalja potpisnica sporazuma neće spriječiti porast temperature za 2 Celzijusa, a još manje ambicioznije ciljeve od 1,5 Celzijusa.
"Jednostavno, obećanja su preslaba i dolaze prekasno", dodao je. Stoga je nedavno objavljen izvještaj United in Science koji objedinjuje istraživanja najvećih partnerskih organizacija, kao što su IPCC, Global Carbon Project i UN Environment u kojem stoji da bi sadašnja obećanja Pariškog sporazuma trebalo utrostručiti da bi se preokrenuo trend katastrofalnog globalnog zagrijavanja.
EU kao svjetski lider
Jedan od problema je što Kina i Indija, jedne od najvećih emitenata stakleničkih plinova, obećavaju samo smanjiti energetsku intenzivnost do 2030. relativno u odnosu na BDP. Europska unija je svojevrsno svjetlo nade, jer planira do 2030. smanjiti svoje emisije za 58% u odnosu na 1990., a također treba uzeti u obzir dekarbonizacijske mjere koje će neovisno o politikama država poduzeti privatni sektor i lokalne samouprave. Primjerice, Kalifornija, koja bi po BDP-u bila peta najveća ekonomija svijeta, postavila si je za cilj nula emisija do 2045.
Na idućeg summitu COP-a o klimi, koji će se održati u Madridu, potpisnici Pariškog sporazuma mogu dati nova obećanja o još većem smanjenju emisija. Članak objavljen u časopisu Bioscience Magazine u kojem je sudjelovalo više od 11.000 znanstvenika iz 153 zemlje, proglasio je klimatsku izvanrednu situaciju koja bi mogla donijeti "neizlječivu patnju" ako se ne poduzmu hitne mjere.
