Klimatolog Mojib Latif iz Centra Helmholtz za istraživanja oceana iz Kiela najnovije poplave dovodi u vezu s tzv. sredozemnom ciklonom, koja "skuplja" vodu iznad Sredozemnog mora, te putujući dalje preko Alpa uzrokuje oborine u Češkoj i Njemačkoj, piše Deutsche Welle.  Postoje dva razloga zbog kojih je taj meteorološki fenomen doveo do ovako ekstremnih poplava, pojašnjava Gerhard Lux, meteorolog i klimatolog u njemačkoj meteorološkoj službi. "S jedne strane je svibanj bio bogat padalinama. S druge strane je došlo do jakih oborina, koje su u mnogim dijelovima Njemačke pojačano padale krajem svibnja i početkom lipnja. Sve te oborine zemlja više ne može upiti. Nema više, takoreći međuspremnika za kiše, zbog čega brzo raste vodostaj potoka i rijeka." Zbog neobično jakih kiša i stalnog vlažnog vremena u inače sunčanom svibnju postavlja se pitanje: ima li to veze s klimatskim promjenama? Meteorološki fenomeni su, prema mišljenju stručnjaka, uvijek iznimni slučajevi, koji se ne dovodi u vezu s klimatskim promjenama.  Za to bi se trebalo detaljnije promotriti dugoročni razvoj, tijekom više desetljeća, kaže klimatolog Latif: "Ako pratimo mjerenja u Njemačkoj unatrag do 1871. godine, onda ćemo uistinu vidjeti da raste količina oborina. Danas, ako uzmemo u obzir posljednja desetljeća, jake padaline su gotovo dva puta češće nego što je to bio slučaj prije stotinu godina." Meteorološki stručnjak Gerhard Lux je suzdržaniji kad je u pitanju izvođenje zaključaka iz raspoloživih statistika. Porast ekstremnih oborina se ne može tako sigurno dokazati kao na primjer porast temperature. Ipak, i Lux na osnovu klimatskih modela polazi od toga da je došlo do sve češćih jakih oborina. Da je globalno zatopljenje s velikom vjerojatnošću moglo dovesti do porasta jakih kiša, fizikalno se može lako objasniti, kaže Latif: "Vlaga u zraku znatno ovisi o temperaturi. A temperatura regulira koliko vode može ispariti. Ta voda se ponovno oslobađa u oborinama i tako ponovno dolazi do tla. Što je veća temperatura, utoliko više vode može ispariti i veći je potencijal za jake oborine. I u Institutu za istraživanja posljedica klimatskih promjena u Potsdamu, trenutačno učestalo stižu upiti u kolikoj mjeri klimatske promjene imaju veze s ekstremnim oborinama. Stručnjak za klimu Stefan Rahmstorf, u svome blogu podsjeća na analize učestalih ekstremnih vremenski nepogoda u proteklom desetljeću. Aktualne studije, piše Rahmstorf, upućuju na to da učestale nepogode imaju veze s porastom antropogenih stakleničkih plinova. Posljednja tzv. "poplava stoljeća" u Njemačkoj je bila 2002. godine. Za klimatologa Latifa, taj termin više nije dobar: "90-ih smo već imali poplave stoljeća, onda smo 2002. imali poplavu stoljeća, sada 2013. opet jednu, i mislim da se statistika polako mijenja. Ono što je nekad bila poplava stoljeća, to je možda samo poplava,koja se ponavlja svakog desetljeća . Jake kiše su meteorolozi pravovremeno najavili, ističe Gerhard Lux, ali priprema na licu mjesta je najveći problem: "Nužna je određena infrastruktura i tu je uvijek pitanje: kako se na odgovarajući način pripremiti za neku nepogodu, koja se ponavlja svakih nekoliko godina?"  Investicije za zaštitu od poplava se ni u kojem slučaju ne trebaju odlagati, smatra klimatolog Latif i dodaje kakosu ove poplave su pokazale što još nije optimalno urađeno. Jer, priroda si samo vraća ono što joj je nekad pripadalo. Stoga se moraju promotriti i nepopularne mjere, poput zabrane gradnje u ugroženim područjima." Zbog prilagođavanja na promjenu klimatskih uvjeta, stručnjaci obzirom na rastuću koncentraciju ugljikovog dioksida smatraju da nema izbora: "Proteklih desetljeća nismo ništa poduzeli protiv klimatskih promjena, unatoč naporima na konferencijama o klimi", kritizira Latif. "I čak ako i uspijemo, što nije izgledno, stabilizirati ispuštanje ugljičnog dioksida i trajno ga smanjimo, bit će potrebno više desetljeća da preokrenemo trend. Utoliko ćemo se narednih desetljeća jednostavno morati pomiriti s time da će do takvih jakih oborina i poplava dolaziti - češće", zaključuje Deutsche Welle.