Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo je pojašnjenja o tome što sve članstvo u Europskoj uniji donosi Hrvatskoj u području zaštite okoliša i prirode, a isto tako i cjelovita Pregovaračka stajališta za Poglavlje 27. - 'Okoliš'. U spomenutom se pojašnjenju najprije ističe da će sve obveze koje je Hrvatska preuzela u procesu pregovaranja u području zaštite okoliša i prirode doprinijeti poboljšanju i unapređenju kvalitete života jer se njima osiguravaju viši standardi zaštite okoliša (bolje gospodarenje otpadom, bolja kakvoća i povećana opskrbljenost stanovništva pitkom vodom, povećana priključenost na sustave javne odvodnje i pročišćavanja, zaštita staništa te biljnih i životinjskih vrsta, zaštita i poboljšanje kakvoće zraka, smanjenje industrijskog onečišćenja, sigurno gospodarenje kemikalijama). U skladu s time, visoka zaštita te očuvanje i poboljšanje kakvoće okoliša doprinijet će zaštiti zdravlja i pružati dodatne mogućnosti razvoja proizvodnje i zapošljavanja. Za neke mjere će biti potrebna velika ulaganja, a kod nekih, kao što je povećanje energetske učinkovitosti, zbog ušteda u konačnici, neće doći do povećanja troškova. Na području gospodarenja otpadom, Hrvatska se obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (što je usko povezano sa sanacijom svih postojećih odlagališta) za što je osigurano prijelazno razdoblje do kraja 2018. godine. Na području kakvoće voda, osigurano je prijelazno razdoblje do kraja 2023. godine kao krajnji rok za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Za vodu za piće, prijelazno razdoblje do kada se mora osigurati propisana kakvoća u pogledu mikrobioloških pokazatelja je kraj 2018. godine. Što se tiče industrijskih objekata, najkasnije do kraja 2018. godine, 67 industrijskih postrojenja za koje je zatraženo prijelazno razdoblje mora unaprijediti način rada i osigurati najbolju raspoloživu tehniku kako bi dobili tzv. okolišnu dozvolu za rad, a sve u cilju smanjenja industrijskog onečišćenja. Do kraja 2017. g. osigurano je prijelazno razdoblje za postizanje smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz velikih termoenergetskih postrojenja nazivne toplinske snage veće od 50 MW, koji su također i obveznici ishođenja okolišne dozvole. Sva dogovorena prijelazna razdoblja na području smanjenja industrijskog onečišćenja imaju 2015. odnosno 2017. godinu za krajnje rokove, no za svako postrojenje utvrđen je, u dogovoru s tvrtkama, pojedinačni rok. Na području klimatskih promjena i emisija stakleničkih plinova Hrvatska se u pregovorima obvezala pristupiti Europskom sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) od 1.1.2013. i u njega ulaze 73 hrvatska postrojenja iz područja energetike i industrije, dok zrakoplovne djelatnosti ulaze od 1.1.2014. godine. Za Hrvatsku je u pregovorima omogućeno povećanje prodajne količine emisijskih jedinica na dražbi za 26% u odnosu na utvrđenu baznu kvotu određenu za svaku članicu EU-a. Na području kemikalija, radi usklađivanja s propisima o registraciji kemikalija, osigurana su tri prijelazna razdoblja propisima o sigurnom gospodarenju kemikalijama od po šest mjeseci od ulaska u EU, što će omogućiti hrvatskoj kemijskoj industriji ravnopravan pložaj s europskom. U području zaštite prirode Hrvatska je obvezna do ulaska u EU izraditi prijedlog područja koja će postati dijelom mreže Natura 2000. Inače, valja primijetiti da je od prvog dana rada nove internetske stranice novog ministarstva ona mnogo informativnija nego nekadašnje stranice nekadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Valja se samo nadati da će tako biti i u buduće, ne samo s internetskim stranicama, već i u vezi sa svim drugim informacijama iz MZOIP-a.