Europska komisija jučer je predstavila Novi plan za oprašivače - reviziju Inicijative EU-a za oprašivače iz 2018. godine, s ciljem preokretanja trenda alarmantnog pada broja divljih kukaca oprašivača u Europi. Građani sve više pozivaju na konkretno djelovanje kako bi se zaustavio trend gubitka oprašivača, među ostalim, i nedavnom europskom građanskom inicijativom Spasimo pčele i poljoprivrednike.
U obnovljenoj inicijativi utvrđene se mjere koje EU i članice trebaju poduzeti kako bi preokrenuli pad broja oprašivača do 2030., s obzirom na to da svaka treća vrsta pčela, leptira i osolikih muha u EU-u nestaje.
Inicijativom se dopunjuje Komisijin prijedlog Akta o obnovi prirode iz lipnja 2022. te je ona ključan dio Strategije za bioraznolikost do 2030., Strategije 'od polja do stola' i Europskog zelenog plana.
Ekološki koridori
U revidiranoj inicijativi EU-a za oprašivače utvrđeni su ciljevi za 2030. i mjere u okviru triju prioriteta. Glavni je prioritet poboljšanje očuvanja oprašivača i uklanjanje uzroka smanjenja njihove brojnosti. To će se postići boljim očuvanjem vrsta i staništa. Primjerice, Komisija će dovršiti planove za očuvanje ugroženih vrsta oprašivača; popisat će se oprašivači tipični za staništa zaštićena Direktivom o staništima koja bi članice trebale štititi, EK će s članicama pripremiti nacrt za mrežu ekoloških koridora za oprašivače pod nazivom 'Buzz Lines'.
Zatim, to će se postići obnovom staništa u poljoprivrednim krajobrazima – posebice većom potporom iz sredstava zajedničke poljoprivredne politike za poljoprivredne prakse koje pogoduju oprašivačima, ali i ublažavanjem učinka upotrebe pesticida na oprašivače, primjerice, pravnim zahtjevima za provedbu integrirane zaštite bilja ili dodatnim metodama ispitivanja za utvrđivanje toksičnosti pesticida za oprašivače, uključujući subletalne i kronične učinke.
Budući da je prekomjerna upotreba pesticida glavni uzrok nestanka oprašivača, ključno će biti smanjenje rizika i upotrebe pesticida u skladu s prijedlogom EK-a o održivoj upotrebi pesticida.
Također, to će se postići poboljšavanjem staništa oprašivača u urbanim područjima te smanjivanjem utjecaja klimatskih promjena, invazivnih stranih vrsta i drugih prijetnji kao što su biocidi i svjetlosno onečišćenje, na oprašivače.
Pravno obvezujući cilj
"Inicijativa će biti usmjerena i na poboljšanje znanja o smanjenju broja oprašivača, njegovim uzrocima i posljedicama. Mjere uključuju uspostavu sveobuhvatnog sustava praćenja, podupiranje istraživanja i procjena, primjerice mapiranjem do 2025. ključnih područja za oprašivače te ciljane mjere za promicanje izgradnje kapaciteta i širenja znanja. Uz to, prioritet je i mobilizacija društva i promicanje strateškog planiranja i suradnje", objavljeno je na stranicama EK-a koja će podupirati članice u razvoju nacionalnih strategija za oprašivače.
Komisija i članice obvezale su se pomoći građanima i poduzećima da djeluju, primjerice, podizanjem javne svijesti i podupiranjem građanske znanosti.
Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže nova djelovanja i da se aktivno i u bliskoj suradnji sa svim bitnim dionicima uključe u njihovu provedbu. Novim mjerama dopunit će se budući nacionalni planovi obnove (u okviru predloženog Akta o obnovi prirode) pri čemu bi članice utvrdile mjere za postizanje pravno obvezujućeg cilja preokretanja trenda smanjenja populacija oprašivača do 2030.
Do kraja ove godine, EK će u posebnoj komunikaciji odgovoriti na građansku inicijativu Spasimo pčele i poljoprivrednike.
Prijetnja za prirodu
Oprašivači su dio zdravih ekosustava i bez njih mnogim bi vrstama biljaka brojnost opala te bi u konačnici nestale s organizmima koji o njima ovise, što bi imalo teške ekološke, društvene i gospodarske posljedice, priopćila je EK.
Budući da oko 80 posto usjeva i divljih biljaka cvjetnica ovisi o oprašivanju koje provode životinje, gubitak oprašivača jedna je od najvećih prijetnji za prirodu, dobrobit ljudi u EU-u i sigurnost opskrbe hranom jer ugrožava održivu dugoročnu poljoprivrednu proizvodnju.
Današnji geopolitički kontekst dodatno je pojačao potrebu za povećanjem otpornosti našeg prehrambenog sustava, među ostalim, zaštitom i obnovom populacija kukaca oprašivača.
