U posljednjih 10 godina u osam hrvatskih nacionalnih parkova zabilježeno je 19 smrtnih slučajeva, često zbog greške i nepažnje samih posjetitelja, a pitanje sigurnosti u njima otvoreno je nakon smrti izraelske turistkinje na Plitvičkim jezerima ovog ljeta, piše Tportal. Osim nesretnih smrtnih slučajeva posjetitelja ili djelatnika, u nacionalnim parkovima dogodilo se osam smrti posjetitelja zbog zdravstvenih razloga, a godišnje se događa i više lakših nezgoda i intervencija.
Može se reći da se nesretni slučajevi i ne događaju tako često s obzirom na to da je kroz hrvatske nacionalne parkove Brijuni, Krka, Kornati, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit od 2013. prošlo više od 30 milijuna posjetitelja, a samo ove godine 2,6 milijuna.
Utapanja u Skradinskom buku
Gledajući broj smrtnih slučajeva, prema dostavljenim podacima, najopasniji nacionalni park je Krka gdje je u posljednjih desetak godina poginulo šest posjetitelja uslijed utapanja, a slijede Paklenica s pet te Plitvička jezera gdje su poginula četiri posjetitelja. U NP Krka konačno je uvedena zabrana kupnja na Skradinskom buku.
U NP Paklenica, koji dnevno ima 700 do 800 ulaza od 2013. bilo je ukupno 10 smrtnih slučajeva – petero je stradalo prilikom penjanja, a ostali zbog zdravstvenih razloga. Najposjećeniji hrvatski nacionalni park, NP Plitvice, s 1,2 milijuna posjetitelja povremeno ima problema s posjetiteljima koji izlaze van ograda i u želji da snime što bolju fotografiju padaju s visine. Najsigurniji parkovi su Risnjak, Mljet i Sjeverni Velebit. Najčešće su ipak sportske ozljede koje se karakteriziraju kao nesretni slučajevi. Uprave nekih nacionalnih parkova uspješno surađuju s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, a u nekim parkovima kao NP Paklenica prisutna su i stalna dežurstva.
