Vlada je na sjednici održanoj 2. siječnja u prvo čitanje u Hrvatski sabor uputila prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.
Predloženim Zakonom omogućava se prijenos opsežnog klimatsko-energetskog zakonodavstva Europske unije u okviru paketa 'Spremni za 55' čime se doprinosi ciljevima koje je Hrvatska dužna ispuniti sukladno direktivama i uredbama kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile za 55 posto do 2030. godine.
Prenose se također odredbe nove EU Uredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. prema kojima sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (industrijski procesi, upotreba proizvoda, zgradarstvo, poljoprivreda, gospodarenje otpadom, cestovni i izvancestovni promet) u Hrvatskoj moraju smanjiti emisije za najmanje 16,7 posto u odnosu na razinu iz 2005., pri čemu emisije moraju biti u okviru godišnje nacionalne kvote, javlja Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT).
Središnja točka
Zakonom se uvode mehanizmi kao što je klimatsko potvrđivanje, usklađivanje sektorskih srednjoročnih i dugoročnih akata strateškog planiranja pojedinih područja i djelatnosti s klimatskim ciljevima te izrada Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja na lokalnoj razini. Propisuje se i način provedbe obrazovanja, obuke i podizanja javne svijesti o klimatskim promjenama.
Ministarstvo u svojstvu središnje točke za prilagodbu klimatskim promjenama propisuje poslove jačanja kapaciteta i sposobnosti odgovora na sve veće rizike povezane s klimom, uključujući sve učestalije ekstremne vremenske događaje, objavio je MZOZT.
Određuju se sektori koji imaju obvezu izrade analize izloženosti, osjetljivosti, ranjivosti i procjene rizika na klimatske promjene na osnovu kojih se definiraju mjere prilagodbe, kao i potrebna financijska sredstva.
Fluorirani staklenički plinovi
Postavljaju se novi ciljevi onim sektorima koji su već uključeni u EU sustav trgovanja emisijskim jedinicama (stacionarna postrojenja, zrakoplovstvo) i to na -62 posto u odnosu na razine iz 2005. godine.
Proširuje se područje primjene postojećeg EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova na pomorski promet te se uspostavlja obveza praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova za brodove od 400 do 5.000 bruto tona.
Uspostavlja se novi zasebni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS2) koji će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u zgradarstvu i cestovnom prometu te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima koje nisu obuhvaćene postojećim EU ETS-om i prenose se odredbe nove EU Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima i tvarima koje oštećuju ozonski sloj.
Javne certifikacijske sheme
Također, Zakonom se propisuje obveza izrade, sadržaj, rokovi i obveza dostave Komisiji strateških klimatskih dokumenata: Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske, Strategije prilagodbe klimatskim promjenama te Integriranog energetskog i klimatskog plana, kao i osnivanja potrebnih povjerenstava za međusektorsku koordinaciju i politike ublaženja te se uvode javne certifikacijske sheme za certifikaciju trajnog uklanjanja ugljika, gospodarenja ugljikom i njegove pohrane.
Postavlja se i pravni okvir za uspostavu i učinkovito korištenje Modernizacijskog fonda i Socijalnog fonda za klimatsku politiku, a trenutačno predviđena sredstva za ta dva fonda iz sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova iznose 2,26 milijardi eura.
Zaključno, propisuju se nadležna tijela i to Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo gospodarstva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Državni inspektorat.
