Na redovnom sastanku Vijeća za okoliš u Luksemburgu, nakon više od 17 sati i tri kruga pregovora ministri su postigli dogovor o stajalištu Vijeća (opći pristup) za klimatske dosjee u okviru paketa 'Spremni za 55' koji su u nadležnosti ministara zaduženih za okoliš i klimu.
Cilj navedenog paketa je usklađivanje zakonodavnog okvira Europske unije o klimi, energetici i prometu radi ostvarivanja smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050., što je u skladu s Europskim propisom o klimi.
Ministri su usvojili stajališta koja se odnose na trgovanje emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) kojim se sustav, između ostalog, širi i na zgradarstvo i cestovni promet. Zatim, usvojili su stajališta koja se odnose na nacionalne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova (Uredba o raspodjeli tereta), neto uklanjanja ekvivalenta CO2 u sektoru korištenja i prenamjene zemljišta te šumarstva na razini EU-a (LULUCF Uredba), standardne vrijednosti emisija CO2 za nove automobile i kombije, s ciljem značajnog smanjenja emisija iz tih vozila te osnivanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku, s ukupnim iznosom od 59 milijardi eura za razdoblje od šest godina, kao zaštitnog mehanizma za ranjiva kućanstva i mikropoduzeća koja bi mogla biti izložena utjecaju povećane cijene ugljika u zgradarstvu i cestovnom prometu.
Posebnosti članica
Hrvatska delegacija na čelu s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Davorom Filipovićem na tom sastanku Vijeća za okoliš snažno je zastupala hrvatske nacionalne interese u okviru ovog paketa.
Republika Hrvatska je pozdravila i podržala sve napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030., kao ključnom koraku za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do sredine stoljeća. Istaknuto je da se taj paket smatra vrlo dobrim i nužnim instrumentom na putu klimatske tranzicije i transformacije našeg gospodarstva i društva, ali da pritom treba postojati ravnoteža između ambicija i raspoloživih financijskih sredstava kako bi se postigli navedeni ciljevi, uvažavajući posebnosti svake članice.
Hrvatska je dodatno naglasila kako će i u nastavku zakonodavnog procesa zagovarati da tranzicija prođe uz što manje poteškoća za gospodarstvo, ponajprije industriju, i građane, javlja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).
Nezakonite pošiljke otpada
Ministri i ministrice okoliša su također raspravljali i postigli dogovor o prijedlogu za smanjenje rizika od krčenja i degradacije šuma povezanih s proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a (uvoze ili izvoze iz Europske unije), odnosno da se potrošnja proizvoda koji dolaze iz lanaca opskrbe povezanih s krčenjem ili degradacijom šuma svede na najmanju moguću mjeru, ujedno smanjujući doprinos EU-a emisijama stakleničkih plinova i globalnom gubitku bioraznolikosti.
Francusko predsjedništvo predstavilo je izvješće o napretku ostvarenom u raspravama o prijedlogu za pooštravanje pravila EU-a o pošiljkama otpada kojima se nastoji osigurati da EU svoje izazove povezane s otpadom ne rješava izvozom u treće zemlje.
Kroz prijedlog se nastoji olakšati prijevoz otpada unutar Unije i time stvoriti pretpostavke za povećanje kapaciteta za recikliranje i ponovnu uporabu te bolje riješiti problem nezakonitih pošiljaka otpada.
