Iz Fonda Europske unije za modernizaciju ovaj tjedan je isplaćeno 2,4 milijarde eura za 31 projekt u sedam zemalja korisnica radi modernizacije energetskih sustava, smanjenja emisija stakleničkih plinova u energetici, industriji i prometu te poboljšanja energetske učinkovitosti.
Riječ je o najvećoj dosadašnjoj zajedničkoj isplati kojom će se potaknuti zelena tranzicija u Europi, izvijestila je Europska komisija. Tim će se ulaganjima članicama pomoći da smanje ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije, ostvare svoje klimatske i energetske ciljeve za 2030. i doprinesu dugoročnoj predanosti EU-a postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Zahvaljujući prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama dodatna sredstva uložena su u projekte u Rumunjskoj (1,1 milijarda eura), Češkoj (1 milijarda eura), Bugarskoj (197 milijuna eura), Poljskoj (47 milijuna eura), Hrvatskoj (88 milijuna eura), Latviji (5 milijuna eura) i Litvi (1 milijun eura). Iznosima koji su isplaćeni ovaj tjedan, ukupni iznos koji je od siječnja 2021. isplaćen iz Fonda za modernizaciju zaokružuje se na oko 7,5 milijardi eura, raspodijeljenih u 10 članica koje ispunjavaju uvjete za potporu. Potpomognuti projekti usmjereni su na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, modernizaciju energetskih mreža i energetsku učinkovitost.
Dekarbonizacija i decentralizacija
Tako će se financijski podupirati isporučitelji usluga javne vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj uvođenjem sustava za pohranu energije, kao i one iz fotonaponskih postrojenja.
Među projektima kojima su isplaćena financijska sredstva su i modernizacija mreže za distribuciju električne energije u Bugarskoj radi ubrzanja elektrifikacije prometa, uvođenja skladištenja te dekarbonizacije i decentralizacije potrošnje i proizvodnje energije; poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije u novim zgradama javnog sektora u Češkoj u okviru programa ENERGov te, primjerice, uvođenje električnih vozila i odgovarajuće infrastrukture za punjenje u Latviji.
Kako bi u sljedećem krugu dodjele ulaganja zatražile potporu iz Fonda za modernizaciju, države korisnice trebaju podnijeti prijedloge do 15. kolovoza za neprioritetne prijedloge, a do 12. rujna za prioritetne.
Fond za modernizaciju financira se prihodima od dražbi emisijskih jedinica iz sustava EU-a za trgovanje emisijama, a cilj mu je olakšati prijelaz na klimatsku neutralnost u 10 članica EU-a s nižim dohotkom (Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Hrvatskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj).
Ubrzavanje zelene tranzicije
"Sustav EU-a za trgovanje emisijama omogućuje svim članicama EU-a da smanje emisije i iskoriste prihode za ulaganja u energetsku tranziciju. Fond za modernizaciju bitan je instrument solidarnosti koji osigurava dodatna sredstva za ulaganja u modernizirane energetske sustave u onim državama članicama u kojima je to najpotrebnije. Određivanjem cijene ugljika i preraspodjelom prihoda pouzdano se jamči pravedna tranzicija u tim zemljama", izjavio je izvršni potpredsjednik EK-a nadležan za Europski zeleni plan Frans Timmermans.
"Oslobađanje financijskih sredstava za modernizaciju energetske infrastrukture ključno je za pomoć zemljama Europske unije s nižim dohotkom na njihovu putu prema ugljično neutralnoj budućnosti. Drago mi je što su sve te zemlje primile sredstva za potporu u postizanju klimatskih ciljeva za 2030. Priključivanjem novih država korisnica, Portugala, Grčke i Slovenije, 2024., Fond za modernizaciju postaje veći i važniji. Time se potvrđuje i njegova ključna uloga u ubrzavanju zelene tranzicije. EIB je, kao banka EU-a za klimu, spreman nastaviti izvrsnu suradnju sa zemljama EU-a i Europskom komisijom u pružanju potpore izgradnji infrastrukture za čistu energiju i poboljšanju energetske učinkovitosti", rekao je potpredsjednik Europske investicijske banke Ambroise Fayolle.
