Europa je visokourbaniziran kontinent. Oko 75% europskog stanovništva danas živi u urbanim područjima. Procjenjuje se da će udio europskog urbanog stanovništva porasti na 80% do 2050. godine.
Urbani krajolik Europe heterogen je i karakteriziran raznolikošću uglavnom malih i srednjih gradova. Utjecaj gradova u oblikovanju europskih politika sve se više prepoznaje u posljednjih nekoliko desetljeća. Stoga gradske mreže i udruge postaju sve važnije u oblikovanju globalnih sporazuma o klimi i održivosti. Iako imaju zadanu infrastrukturu, promjene uzrokovane pandemijom ukazale su na značajnu fleksibilnost gradova i njihovu sposobnost prilagodbe situaciji.
Održivost urbanog okoliša potiče revitalizaciju i tranziciju urbanih područja i gradova kako bi se poboljšala održivost, promicale inovacije i smanjili negativni učinci na okoliš uz istodobno maksimalno povećanje gospodarskih i socijalnih koristi.
Više o tome moguće je pročitati u članku Petre Gudelj koji je objavljen u aktualnom broju stručnog časopisa EGE.
Na časopis EGE, koji izlazi pet puta godišnje i prati najnovija kretanja u energetici, možete se pretplatiti OVDJE.
