Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Mostaru, a na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT), utvrdila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode.
Cilj izmjena i dopuna je lakša i preciznija primjena zakona u praksi kako bi se očuvale prirodne vrijednosti Federacije BiH. Također, usvajanjem se olakšava provedba aktivnosti iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je BiH potpisala.
Ovo je važna nadogradnja zakona koji je usvojen 2013. godine, kaže federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder. Primjerice, nastavlja ona, kada se u praksi neko područje proglasi zaštićenim, to ne znači zaustavljanje razvoja, nego samo mijenjanje njegova smjera. Turizam i njegove prednosti, dodaje, mnoge lokalne zajednice poput Ljubuškog, Jajca, Konjica, Jablanice ili, među ostalim, Trnova te županije poput Unsko-sanske ili Hercegovačko-neretvanske navode u strategijama razvoja kao ključne pokretače razvoja.
Međutim, napominje, ne može se razvijati turizam bez zaštite Mediteranetuma, Kravica ili, primjerice, sedre na Plivskim jezerima, Trebižatu i Uni te spilje kao što je Mokra Megara.
"Nećemo na Blidinje ići ako jezero ne bude sačuvano ili ako Prenj posiječemo i izgradimo kao Bjelašnicu. Uz obale Une se živi, iako smo to područje proglasili nacionalnim parkom, ali se živi u skladu s Unom, tako će se živjeti i razvijati i na ostalim zaštićenim područjima, samo će nam dulje trajati. Zato su ove izmjene bitne jer prate naš strateški cilj da sustavno i na održiv način razvijamo turizam i štitimo naš okoliš", ističe federalna ministrica.
Zaštićena područja
Do izmjena i dopuna je došlo zbog prepreka u provedbi zakona, posebice u nejasno utvrđenim nadležnostima inspekcija, u njihovom preklapanju, udvostručavanju procedura kod donošenja zakona o zaštiti te, među ostalim, nedefiniranoj stručnosti nadzora u zaštićenim područjima. Također, do izmjena i dopuna je došlo zbog pitanja koja su bitna za bioraznolikost poput činjenice da sedra kao prirodno dobro nije zaštićena ili da BiH ne prepoznaje pojam 'invazivne vrste'.
Ovim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode izmijenjena je trećina osnovnog zakona. Uz savjetovanje s UNDP-om prihvaćen je i najveći broj pristiglih prijedloga i primjedbi koje su ugrađene u utvrđeni tekst, javlja FMOIT.
FBiH trenutno ima 14 zaštićenih područja. Usporedbe radi, kaže Pozer, Republika Srpska ih ima 34.
Od 14 zaštićenih područja, napominje, FBiH ima samo jedan nacionalni park i ukupno 4,2 posto zaštićenog područja, što je daleko ispod preuzetih obveza.
"Usvajanjem zakona, imat ćemo učinkovitije mehanizme", zaključila je.
