Aktivisti Greenpeacea iz osam zemalja, uključujući i Hrvatsku, na međunarodnoj konferenciji NENE koja je 9. rujna održana u Portorožu u Sloveniji poručili su: "Nuklearna bajka, skupa stvarnost!" Dok je na tom stručnom skupu o primjeni nuklearne energije govorio slovenski državni tajnik za nacionalni nuklearni program Danijel Levičar aktivistica Greenpeacea razvila je transparent s porukom 'Elite fantaziraju, ljudi plaćaju'.
Na referendumu o projektu NEK2 koji je zakazan za studeni ove godine, slovenski građani trebali bi se izjasnit će se o izgradnji drugog bloka NE Krško. Zbog toga Greenpeace Slovenija posljednjih mjeseci glasno upozorava na važnost rješavanja svih nepoznanica prije referenduma. Neka od najvažnijih pitanja koje bi prije toga trebalo riješiti odnose se na financiranje projekta, tj. tko će to financirati, hoće li to biti država, koje će to posljedice imati za građane i državni proračun i planira li se izvoz električne energije iz buduće elektrane?
Skupi nuklearni projekti
Prema dosadašnjim objavljenim procjenama ulaganja u projekt, ukupna cijena izgradnje reaktora snage 1 GW bila bi 9,3 milijarde eura, a u slučaju odabira reaktora od 1650 MW i više od 15 mlrd. eura. Rok za gradnju bio bi i do 20 godina, a prava cijena u pravilu bude poznata tek za nekoliko godina jer prema iskustvima drugih zemalja, ulaganja u takva postrojenja na kraju uvijek budu veća i kasne.
Iz pregleda trenutačnih i predviđenih modela financiranja nuklearnih elektrana u Europi pokazuje da u posljednjim desetljećima njihovi troškovi stalno rastu. Jedan od najboljih primjera za to je NE Hinkley Point C u Ujedinjenom Kraljevstvu, čiji su troškovi najprije iznosili 18- 19 mlrd. funti, da bi potom narasli na 46 mlrd. funti. Troškovi projekta NE Belene u Bugarskoj na početku su bili procijenjeni na 4 mlrd. eura, a zatim su porasli na 10 - 12 mlrd. eura pa je cijeli projekt otkazan. Zbog svega toga projekti gradnje novih nuklearnih elektrana uglavnom podrazumijevaju sudjelovanje države u smanjenju rizika ulaganja i to državnim jamstvima za kredite ili raznim oblicima državnog (su)vlasništva, stoji u nedavno objavljenom Greenpeaceovom izvješću 'Fisija za fondove'.
Slovenska podružnica Greenpeacea naglašava kako građani trebaju biti zaštićeni od bilo kakvih financijskih rizika takvog projekta, pri čemu je dobar primjer TE Šoštanj koja je upravo pred stečajem. Stoga ekološki aktivisti pozivaju slovensku vladu da se prije referenduma izjasni o mogućnosti državnih jamstava za projekt NE Krško 2, o mogućem sudjelovanju u ulaganju i o rizicima za državni proračun i porezne obveznike.
Pitanje održivosti i sigurnosti
"U vrijeme neizvjesnih gospodarskih kretanja i sve većih izazova za kućanstva, umjesto propagandne promocije nuklearnog projekta, sve napore i sredstva treba ulagati u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore koji postaju najjeftiniji izvor energije. U konačnici i najprihvatljiviji za rješavanje klimatske krize," na konferenciji za medije naglasila je Sara Kosirnik, voditeljica kampanje Greenpeacea u Sloveniji. Naime, tzv. uravnoteženi troškovi električne energije (LCOE), koji mogu poslužiti kao pokazatelj isplativosti energetskih projekata, za nuklearne elektrane danas iznose 180 USD/(MW h), dok za sunčane elektrane iznose 60 USD/(MW h), a za vjetroelektrane 50 USD/(MW h).
Konačno, visoka cijena nuklearnih projekata nije jedini nedostatak nuklearne energije. Osim što je izgradnja infrastrukture preskupa i prespora, nuklearna energija nije ni obnovljiva ni održiva ni sigurna te otvara više pitanja i problema nego što ih rješava, zaključuje Greenpeace.
Grrenpeace Hrvatska
