Prošli tjedan, 18. listopada objavljena je Westminsterska deklaracija, javno izrečeno upozorenje brojnih utjecajnih javnih osoba o rastućoj cenzuri u mnogim zemljama diljem svijeta, što je olakšano digitalnom transformacijom koja je u tijeku. S obzirom na visok profil potpisnika, medijska popraćenost deklaracije bila je prilično slaba, razlog više da napišemo par riječi o čemu se radi.
Inicijativa potječe iz Londona krajem lipnja 2023. Deklaraciju je potpisalo više od 138 renomiranih intelektualaca, novinara i akademika iz različitih sredina, poput zviždača Edwarda Snowdena, aktivista Juliana Assangea, ekonomista Jeffrey Sachsa i Yanisa Varoufakisa, povjesničara Nialla Fergussona, režisera Olivera Stouna, psihologa Jordana Petersona, biologa Richard Dawkins i novinara Michaela Shellembergera, Barri Weisa te Matta Taibbija koji su javno objavili tzv. Twitter fileove, koje im je dao Elon Musk nakon što je kupio Twitter, te mnogi drugi.
Prvo stradava sloboda govora
Kroz povijest su napadi na slobodu govora bili preteča napada na sve druge slobode. Režimi koji su ograničavali slobodu govora uvijek su neizbježno slabili druga bitna demokratska postignuća, ističe se u tekstu deklaracije. Na isti način elite koje danas zagovaraju cenzuru također potkopavaju demokraciju. Međutim, promijenio se opseg i vrsta tehnoloških alata kojima se cenzura može provoditi, tim je ovaj trend opasniji.
Deklaracija počinje izjavom zabrinutosti zbog trenutnih prijetnji slobodi govora: „Pišemo kao novinari, umjetnici, autori, aktivisti, tehnolozi i akademici kako bismo upozorili na sve veću međunarodnu cenzuru koja prijeti nagrizanjem stoljetnih demokratskih normi. Dolazeći s ljevice, desnice i centra, ujedinjuje nas naša predanost univerzalnim ljudskim pravima i slobodi govora, i svi smo duboko zabrinuti zbog pokušaja da se javno proklamirani slobodni govor označi kao 'dezinformacija', 'dezinformacija' i druge loše informacije."
Nastavlja se imenovanjem "vladinih aktera, tvrtki društvenih medija, sveučilišta i nevladinih organizacija" kao sudionika u takozvanom "Cenzorsko-industrijskom kompleksu" koji surađuju na ograničavanju slobode izražavanja pomoću online filtriranja, deplatformiranja i izravnih zakona. Legitimna mišljenja bila bi cenzurirana označavanjem lažnih vijesti.
Politika, zakonodavstvo
Taj kompleks, kako se navodi, često djeluje izravno kroz vladinu politiku: vlasti u Indiji i Turskoj mogu ukloniti politički sadržaj s društvenih medija, zakonodavstvo u Njemačkoj i Vrhovni sud u Brazilu kriminaliziraju politički govor. Mjere poput irskog Zakona o govoru mržnje, škotskog Zakona o zločinima iz mržnje, britanskog Zakona o sigurnosti na internetu i australskog Zakona o dezinformacijama prijete ozbiljno ograničiti slobodu izražavanja, upozoravaju potpisnici.
No, taj tzv. cenzorsko-industrijski kompleks djeluje i suptilnijim metodama koje uključuju filtriranje vidljivosti, označavanje i manipulaciju rezultatima tražilica, upozorava se u tekstu deklaracije.
Uklanjanjem sadržaja s platformi ili njihovim označavanjem, cenzori društvenih medija već su ušutkali neka mišljenja o pitanjima od nacionalne i geopolitičke važnosti, smatraju potpisnici. Učinili su to uz punu potporu "stručnjaka za dezinformacije i provjeru činjenica" u glavnim medijima, koji su napustili novinarske vrijednosti kao što su debata i ispitivanje, smatraju potpisnici.
Kraj šifrirane komunkacije?!
Konkretno navedeni primjeri takvih procesa otkrile su tzv. Twitter datoteke, koje su otkrile da tehnološke kompanije često provode cenzorsko moderiranje sadržaja u koordinaciji s vladama i nevladinim udrugama. Tu je i Zakon o digitalnim uslugama Europske unije koji će formalizirati odnos među "odabranim istraživačima" iz NGO-a i znanstvenicima da procjene što je primjereno. Neki političari i NGO-i nedavno su pokušali ukinuti šifriranu privatnu šifriranu komunikaciju na app-ovima za komuniciranje kao što su Whats up i Telegram i Signal.
Deklaracija završava s tri poziva na djelovanje: Za vlade, da poštuju članak 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima, koja jamči slobodu mišljenja i izražavanja. Za tehnološke korporacije da se suzdrže od digitalne cenzure te za širu javnost da izgradi ozračje slobode govora i odbaci klimu netolerancije.
