Mars, planet koji se dugo smatrao geološki gotovo neaktivnim svijetom, možda ipak nije izgubio svu unutarnju toplinu. Međunarodni tim znanstvenika otkrio je nove naznake mogućih magmatskih procesa ispod njegove površine, a tragove su pronašli analizirajući plinove u atmosferi i neobične pukotine u blizini vulkana Alba Mons.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Science Advances, temelji se na podacima europsko-ruske svemirske misije ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO), koja iz orbite proučava sastav Marsove atmosfere. Znanstvenici su uočili neuobičajene pojave klorovodika (HCl), plina koji se na Zemlji često oslobađa iz vulkanskih otvora povezanih s magmom.
Posebno je zanimljivo što se povećane koncentracije tog plina pojavljuju iznad određenog područja Marsa, na obroncima vulkana Alba Mons, i to u razdoblju marsovskog ranog ljeta. Takva pojava odstupa od uobičajenog sezonskog ponašanja klorovodika u Marsovoj atmosferi, gdje se njegove najveće koncentracije inače bilježe tijekom sjeverne hemisferne zime.
Analiza snimaka površine pokazala je i postojanje svježih, uskih pukotina, od kojih su neke duge stotinama metara. Istraživači pretpostavljaju da bi one mogle povezivati površinu s magmatskim strukturama u dubini planeta, omogućujući plinovima da iz njegove unutrašnjosti dospiju u atmosferu. Riječ je o dokazima koji upućuju na moguće aktivne magmatske procese, a ne o potvrdi da Mars trenutačno ima aktivne vulkane u smislu kakve poznajemo na Zemlji.
Ako ispod površine Marsa još postoje magmatski izvori topline, oni bi mogli zagrijavati podzemnu vodu i stvarati hidrotermalne sustave.
