Nakon dugog razdoblja karantena i restriktivnih mjera koje su uvedene kako bi se suzbilo širenje pandemije tijekom 2020. godine, u 2021. je došlo do oporavka gospodarske aktivnosti u mnogim zemljama Europske unije, što je utjecalo na korištenje energije. Tako je ukupna opskrba električnom energijom u EU-u lani porasla za 4,2 posto u usporedbi s 2020. godinom. 

Posebice je zanimljivo istaknuti kako preliminarni podaci koje je objavio statistički ured EU-a Eurostat ukazuju na povratak fosilnim gorivima kao vodećem izvoru, nakon što su ih u proizvodnji električne energije nadmašili obnovljivi izvori u 2020. godini. 

U kategoriji obnovljivih izvora, prema preliminarnim podacima Eurostata za prošlu godinu, najveći rast u proizvodnji električne energije od 13 posto zabilježen je kod sunčanih elektrana. Zatim, slijede kruta biogoriva (9,6 posto). 

Naprotiv, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta smanjena je proizvodnja električne energije iz hidroenergije i vjetroenergije za 1,2 posto, odnosno za tri posto. 

Istovremeno, proizvodnja električne energije iz određenih krutih fosilnih goriva znatno je porasla u 2021.: iz bituminoznog ugljena za 25,6 posto te lignita za 16,2 posto. 

U usporedbi s 2020., proizvodnja iz nuklearnih elektrana bila je veća za sedam posto lani.

 

Dekarbonizacijski ciljevi

Na razini pojedinačnih nositelja energije (goriva), najveći doprinos sustavu proizvodnje električne energije u EU-u u 2021. dali su nuklearna energija (731 TW h), prirodni plin (550 TW h), vjetar (386 TW h), hidroelektrane (370 TW h), lignit (227 TW h), ostali bituminozni ugljen (193 TW h) i Sunce (163 TW h). 

Preliminarni podaci za 2021. ukazuju na povećanje unutarnje potrošnje fosilnih goriva u EU-u, odražavajući gospodarski oporavak, kao i vraćanje života ljudi na donekle normalnu razinu tijekom te godine. 

Nakon velikog pada od 12,4 posto u 2020. u potrošnji naftnih derivata, u 2021., procjene pokazuju povećanje od pet posto u usporedbi s prethodnom godinom, ali još uvijek ispod razina prije pandemije. U usporedbi s 2019., podaci za 2021. pokazuju za 8,1 posto manju potrošnju naftnih derivata. 

Dok su kruta fosilna goriva porasla za 13,7 posto u 2021. u usporedbi s 2020., kada je zabilježena najniža vrijednost od približno 426,6 milijuna tona, ona su na drugoj najnižoj razini od 1990. godine. Promatrajući 2019., potrošnja ovih goriva još uvijek je ispod te razine, što također ukazuje na pad od osam posto. To je očekivano s obzirom na dekarbonizacijske ciljeve EU-a.

 

Uvoz prirodnog plina

Potrošnja smeđeg i kamenog ugljena u 2021. je porasla, ali je ostala ispod razine iz 2019. i na drugoj najnižoj točki od 1990., što ukazuje na kontinuirani pad. Razlog tome padu nalazi se u posljedicama pandemije te politikama postupnog ukidanja korištenja ugljena. 

U usporedbi s 2020., privremeni podaci za 2021. pokazuju rast potrošnje kamenog (14,7 posto) i smeđeg (12,8 posto) ugljena. Međutim, u usporedbi s 2019. potrošnja je pala za 7,2 posto, odnosno 9,5 posto. 

Dok su cijene prirodnog plina vrtoglavo rasle, osobito u drugoj polovici 2021., potrošnja je bila najveća zabilježena u posljednjih 10 godina u EU-u, dosegnuvši 15,8 milijuna teradžula (TJ). A to ukazuje na povećanje od 3,9 posto u usporedbi s 2020. godinom. 

Uvoz prirodnog plina činio je 86,4 posto unutarnje potrošnje u EU-u 2021., pokazujući povećanje od četiri posto u usporedbi s prethodnom godinom. Svega 1,7 milijuna TJ prirodnog plina došlo je iz domaće proizvodnje lani, što pokazuje pad od 8,7 posto u usporedbi s prethodnom godinom, javlja Eurostat

Povlačenje zaliha (smanjenje uskladištenog prirodnog plina) u 2020. i 2021. zabilježilo je najviše razine od 1990. (prva godina za koju su podaci dostupni).